You are here
Home > Razno

Emina Busuladžić: Zašto sam napustila Demokratsku Frontu

 Emina Busuladžić  jedinstvena je aktivistica u Bosni i Hercegovini. Radi se o dokazanom borcu za radnička prava, ženi koja se za radnike nije borila iz udobne fotelje, iz toplih skupštinskih klupa i kabineta. Emina Busuladžić borila se za radnike s radnicima jer je i sama radnica. Po mećavi na minusu marširala je s radnicima pješke 72 km do Orašja. Po kiši i snijegu čuvala je s radnicima svoju fabriku. Radila je u laboratoriju na minus temperaturama jer nakon pokretanja proizvodnje u Diti nije bilo grijanja. Iz svoje borbe za Ditu Emina Busuladžić nije dobila ništa osim zarađene penzije i narušenog zdravlja. Emina Busuladžić oglasila se na facebooku o razlozima ulaska u politiku i izlaska iz politike. Njen status prenosimo u cjelosti: „Dragi prijatelji.... Dugo

Srbija namerava da vrati obavezno služenje vojnog roka

Poslednjih meseci svedoci smo sve većeg pritiska da se u Srbiji ponovo uvede obavezno služenje vojnog roka. Lobiranje u tu svrhu je vidljivo u svim štampanim medijima. U anketama i intervjuima koji nam se prikazuju, građani iz svih delova Srbije se masovno izjašnjavaju za povratak obavezne vojne službe. Ipak, isti ti ljudi ne odlaze na dobrovoljno služenje vojnog roka. U Republici Srbiji je obavezan vojni rok ukinut 2011. godine, a uvedena dobrovoljna vojna služba u trajanju od 3 meseca. Krajem 2017. godine, trajanje dobrovoljnog vojnog roka je povećano za 6 meseci. Ironično je što su zahtevi za ponovno obavezno služenje vojnog roka intenzivirali sa dolaskom za ministra odbrane Aleksandra Vulina, čoveka koji ni sam nije služio vojni rok. Glavni argumenti na kojima

Ukleto ostrvo u Jadranskom moru

Poveglia je malo ostrvo koje se nalazi između Venecije i Lida u laguni na severu Italije. Međutim, na ovom ostrvu nema stanovnika, a vlada Italije (u čijem je vlasništvu ostrvo) zabranila je posete. Veruje se, naime, da je ovo ostrvo ukleto, jer su ga kroz istoriju pratile brojne nesreće. Ostrvo Poveglia se prvi put pominje u spisima 421. godine, kada su ga naselile izbeglice iz Padove i okoline bežeći pred varvarima. Ostrvo je negde u IX veku bilo gusto naseljeno, a stanovnici su se bavili vađenjem soli i ribarenjem, pa i uzgojem hrane. Ipak, kada su đenovljanske flote napale Veneciju 1379. godine, stanovnici ostrva su se ponovo spašavali bežanjem. Postoji legenda da je tokom XVI veka na ovom ostrvu od kuge umrlo

Paukove mreže prekrile grčku plažu

Scene kao iz horor filmova mogu se ovih dana vidjeti na plažama grada Aitoliko u zapadnoj Grčkoj. Cijela plaža prekrivena je gustim paukovim mrežama. Mreže su ispleli pauci roda Tetragnatha. Na još veći horor mrzitelja pauka, ovi pauci toliko su mali i lagani da bez problema mogu trčati po vodi. Ipak, nema razloga za strah. Pauci u ovom gradiću udaljenom oko 300 kilometara od Atene nisu prijetnja ljudima. „Ovi pauci nisu opasni za ljude i neće izazvati nikakve štete“ komentirala je biologinja Maria Chatzaki. Istakla je kako se ovakav fenomen događa u sezoni parenja paukova. Ove godine sezona je bila posebno dobra za komarce što je omogućilo i da se pauci razmnože. „Pauci koriste ovakvo stanje i imaju neku vrstu partija. Pare

Francuskoj radikalnoj desničarki sud naredio psihijatrijski pregled

Francuska radikalna desničarka Marine Le Pen i bivša kandidatkinja za predsjednicu ove zemlje našla se pod istragom zbog širenja mržnje nakon što je 2015. na Twitteru objavila fotografiju ISIL-ovskog smaknuća novinara. Sud je optužio Le Pen za „nasilne poruke koje potiču terorizam ili pornografiju ili ozbiljno narušavaju ljudsko dostojanstvo.“ Širenje takvih sadržaja u Francuskoj je kažnjivo, bez obzira o kome se radi i zašto se poruke šire. Tako je pod udar zakona došla i Le Pen koja očito nije propagirala terorizam, ali jeste dijelila takve sadržaje. Parlament je ubrzo ukinuo imunitet Le Penovoj. U sklopu sudskog postupka sud je jučer naredio Le Penovoj da pristupi psihijatrijskom pregledu. Ovakva odluka suda očito je razbjesnila Le Pen koja je na twitteru ubrzo komentirala: „Mislila

U Tuzli obješen Miroslav Krleža

Jedino mjesto gdje je stvarno uskrsnuće moguće je teatar. Još u staroj Grčkoj teatar je uskršnjavao ljude. Crkva je teret uskrsnuća preuzela na svoja nejaka pleća prije 2000 godina. I danas ne zna što bi s tim teretom. Ovako otprilike počinje kazališna predstava „Krleža“ s kojom su sinoć u Narodnom pozorištu Tuzla otvoreni 18. književni susreti Cum grano salis u Tuzli. Predstava zapravo ima mnogo duži naziv: „Krleža ili što su nama zastave i što smo mi zastavama, pa da za njima tako plačemo.“ Predstava je šokantna i provokativna i to namjerno. Točno je onakva kakva i treba biti. Svakako se ne radi o predstavi za svakoga, posebno ne za one nacionalno osjetljive. Za Krležu kao i za predstavu „Krleža“ nije bilo

Prvi hidrogenski vlak u Njemačkoj

U ponedjeljak su se njemački putnici po prvi puta u povijesti ukrcali u vlak koji kao pogonsko gorivo koristi hidrogen. Stefan Schrank, voditelj projekta u fabrici lokomotiva Alstom koja je proizvela hidrogenski vlak za France-Presse je izjavio: „Naravno, kupovina hidrogenskog vlaka skuplja je od kupovine dizelskog, ali je jeftinije pokretati ga.“ Novi vlak prevozit će putnike na liniji dugoj 100 kilometara i može razviti brzinu do 140 km/h. Sa jednim rezervoarom hidrogena vlak može preći 1000 kilometara. Korištenje hidrogena kao goriva ni ranije nije bilo nepoznato. Raketni motori koriste hidrogen. Postoje i autobusi i automobili na hidrogen. Međutim, visoka cijena ovog pogonskog goriva do sada je sprječavala njegovu masovnu upotrebu. Ipak, zadnjih godina je poboljšana tehnologija za proizvodnju hidrogena koji je postao

Kina neočekivani šampion solarne energije

Kina je dugo godina ostavljala dojam klasične zemlje industrijske revolucije. Prljavi gradovi, zagađen zrak, proizvodi lošeg kvaliteta, niskotehnološki proizvodi i prljava energija. Međutim, zadnjih godina stvari se u Kini značajno mijenjaju. Kineska vlada aktivno potiče ulaganja u obnovljive izvore energije. Tako su 2012. godine energija dobivena iz vjetra i sunca činila tek 2,1% od ukupno proizvedene električne energije u Kini. Do 2017. godine udio vjetra i sunca porastao je na 5,3%. Nagli razvoj tehnologije solarnih panela doveo je do smanjenja njihove cijene po vatu energije. Godine 2007. bilo je potrebno 30 yuana za vat solarne enegije, 2012. 10 yuana, a 2017. samo 2 yuana. I po pitanju ulaganja u obnovljive izvore Kina je svjetski lider sa godišnje uloženih 132,6 milijardi dolara. Za usporedbu,

Top