Mit bez nadzora

Temeljna priča srpskog nacionalnog identiteta jest ona o stoljetnom otporu turskoj ekspanziji i islamskim presizanjima. U središtu tog mita nalazi se boj na Kosovu, smrt kneza Lazara Hrebljanovića, Miloša Obilića, sultana Murata s cijelom jednom, tijekom stoljeća, izmaštanom nadgradnjom. Mučeništvo u prilog (pravoslavnog) kršćanstva i konačno ključna uloga u protjerivanju Turaka s Balkana predstavljalo bi opravdanje opstojnosti Srba i srpske nacije na pozornici svjetske povijesti. Ta povijesna uloga bila je „opravdanje“ za sve i svašta pa i za zadnje ratove na prostorima jugoistočne Europe. Kako to često biva ovakvi mitovi se pokazuju u konačnici otrovnima kako za zajednicu koju određuju tako i za susjede koji tu zajednicu okružuju. U uvjetima globalne civilizacije, čvrsto povezane internetskim vezama, Kosovski se mit pokazao toksičnim, na bizaran način, na

Policija prevarila lopove koji su ukrali čuvenu sliku

Talijanska policija došla je do spoznaje kako se sprema krađa milijune eura vrijedne slike falamanskog slikara Pietera Brueghela Mlađeg. Umjesto postavljanja dodatnog obezbjeđenja, policija se dosjetila drugačije metode za zaštitu slike. Naime, slika je bila smještena u crkvi gdje je bila zaštićena samo staklom. Bila je to savršena prilika za lopove. Samo staklo ih je dijelilo od višemilijunske slike. Čuvena slika u srijedu je nestala iz crkve Svete Marije Magdalene u gradu Castelneuvo Magra u regiji Ligurija. Lopovi su čekićima razbili staklo, oteli sliku i odjurili automobilom. Naizgled savršena krađa. Gradonačelnik Daniele Montebello izjavio je za talijansku agenciju Ansa nekoliko sati nakon krađe kako je gubitak „neprocjenjive slike težak udarac za našu zajednicu“. Međutim, policija uopće nije bila zabrinuta i nije ni

Zašto homoseksualci nisu izumrli?

Bez obzira kako se neko odnosio prema homoseksualnosti, ona postoji. Među ljudskom i životinjskom populacijom postoje oni koje seksualno privlači isti spol. Jako je teško ispitati koliko je ljudi homoseksualno jer se ljudi često ne žele jasno izjasniti u anketama, ali homoseksualnost postoji širom svijeta, među svim ljudskim zajednicama gdje god živjele. Većina istraživanja pokazuje da je između 2% i 10% ljudi homoseksualno. Odnosi se to i na muškarce i na žene. Među životinjskom populacijom teško je i nabrojati sve vrste sklone homoseksualnosti. Tako je homoseksualnost primijećena kod žirafa, golubova, pasa, delfina, pingvina, hijena, orangutana, raznih vrsta šišmiša, riba, vodozemaca, ptica, gmazova... Koliko god to neki negirali, homoseksualnost postoji u prirodi. Samim time je potpuno prirodna pojava, a ne proizvod ljudi. I

PROSTE DUŠE: Neki novi klinci

Kad sam ja, prije ihaha godina bila klinka, visile su po školskim hodnicima druge slike ratnih junaka, pjevale se druge ode, učio jedan nestali jezik jedne nestale države. A klinci k’o klinci, snivali smo iste snove kao klinci prije i poslije nas. “Zurili smo u daljine puni nade”, da citiram gospodina Balaševića kad mi je već i temu zadao. O ratovima smo razmišljali samo u vidu prepadanja od učiteljskog ispitivanja gradiva. On za nas nije nalazio mjesto u budućnosti. Nije nam okaljao leksikone i spomenare. Novim klincima se on ne događa. Sanjali smo divne buduće godine. Svi očekivali naći ljubav svog života. Dobar posao. Baratati popriličnom lovom. Putovati. Neki čak i slavni postati. Mjesta lošem nije bilo. A i kako bi moglo biti

Kamen spoticanja u Kamengradu

Identiteti nacionalnih skupina duboko su utemeljeni u načinu na koji doživljavaju svoju prošlost. Ta je prošlost, budimo iskreni, u pravilu prilagođena potrebama upravo te identifikacije. Usprkos svim tim nastojanjima i često grubim pojednostavljenjima prošlih događaja, povijest ostaje i u kontekstu nacionalno „osvješćivanja” puna spornih pojava. Kako se sporovi oko povijesti i u slučaju razmjerno jednostavnih koncepata nacionalne identifikacije ne mogu izbjeći svjedoči spor oko obilježavanja turske pobjede nad silama antante na Galioplju u I. svjetskom ratu na području Kamengrada u sjeverozapadnoj Bosni. Tu je Turska podigla spomenika svojim ratnicima koji su tu poginuli zauzimajući taj utvrđeni grad u doba osmanske ekspanzije. Tu se proslavi pridružila i Stranka demokratske akcije. To je ovu izvrglo optužbama da je sudjelovala u obilježavanju osmanske pobjede nad snagama bosanskog kraljevstva. Tijekom rata u

Novo istraživanje: Mikroplastika pronađena apsolutno svuda 

Istraživači Greenpeacea istraživali su prisustvo plastike u vodama svijeta. Došli su do šokantnih i zabrinjavajućih rezultata: Zagađenje mikroplastikom proširilo se na cijelu planetu. Mikroplastika je naziv za sitne komadiće plastike, nastale raspadanjem većih dijelova plastike. Ovi mikroskopski djelići uspjeli su prodrijeti u apsolutno sve dijelove svijeta i u gotovo sva živa bića. Mikroplastika je pronađena čak i u novorođenim bebama. Ono što je najstrašnije jeste da prvo do skora nismo bili svjesni postojanja mikroplastike, a drugo što uopće ne znamo da li je mikroplastika opasna i koliko je opasna. Poznato je da ljudi unose u sebe mikroplastiku putem vode i hrane, ali efekti na zdravlje i ekosisteme još uvijek nisu poznati. Singapursko istraživanje pokazalo je da mikroplastika može biti dom opasnim bakterijama

Kad bi Tuzla bila mjesto od 100 stanovnika

Fondacija tuzlanske zajednice već godinama provodi istraživanje „Vitalni znaci“ kojim proučava kvalitet života u tuzlanskoj regiji. U sklopu istraživanja Fondacija je uradila zanimljivu analizu. Prema prikupljenim podacima napravili su statistiku kako bi Tuzla izgledala da ima 100 stanovnika.  Evo šta su otkrili u Fondaciji: U Tuzli od 100 stanovnika živjele bi 51 žena i 49 muškaraca. Djece bi bilo 15, odraslih 68, a starih 17. Tri stanovnika su raseljena lica. Šestoro djece bi bilo u osnovnoj školi, a 5 u srednjoj. Samo 3 osobe bile bi učlanjene u javnu biblioteku. Njih 13 posjećuje pozorišne predstave, a 67 ima pristup internetu. Zaposlenih bi bilo 23 osobe, od čega je žena samo 8. Još 5 osoba vodilo bi svoj mali ili srednji obrt. Pozitivno je da čak

Epska pjesma: Marko Kraljević i Vujović Matija, autor s wikipedije???

Engleska wikipedija čuvena je po svojoj točnosti i nepristranosti koja se uspješno mjeri i sa enciklopedijom Britannica. Tako je studija Univerziteta Harvard zaključila kako je Wikipedija nepristrana poput Britannice. Thomas Chesney sa Univerziteta u Nottinghamu ispitivao je točnost članaka na Wikipediji i zaključio da ih je zapravo 87% točno, dok 3% članaka ima gramatičke greške, a samo 10% članaka pogreške u činjenicama. Zbg toga univerziteti širom svijeta često smatraju wikipediju korisnim izvorom znanja. Nevjerojatan je to uspjeh za platformu koju pišu amateri, a kontrolira zajednica. Svako može uređivati wikipediju. I to nas dovodi do balkanskih wikipedija čuvenih po netočnosti i pristranosti. Hrvatska wikipedija čuvena je po ustašluku pa je tako Ante Pavelić „hrvatski političar i odvjetnik.“, a Jasenovac logor koji je „nastavio

PROSTE DUŠE: Post, nemrs, odricanje

Vrijeme je korizme. Mnogi katolički vjernici se odlučuju na neku vrstu pročišćavanja. Fizičko čišćenje u vidu posta, nemrsa i/ili odricanja koristiti će tjelesnom zdravlju. Duhovno pročišćavanje je poželjno u smislu pojačanih činjenja dobrih dijela, suzdržavanja od grijeha, mana i slično. Sve se ovo može i treba obavljati i kroz cijelu godinu. Ipak ovakvi već određeni periodi mogu poslužiti za poboljšanje stilova života i kao uvod u češće ili stalno prakticiranje istih. Sviđa mi se period korizmenog 40-dnevnog posta koji pada prelaskom zime na proljeće i pomaže u rješavanju toksina nakupljenih tijekom svih mijena kroz godinu. Razne su vrste posta ili odricanja. Mnogi će se odreći konzumiranja alkohola, cigareta, slatkoga i slično. Može se postiti smanjenjem unosa hrane. Tu nije potrebno posebno odricanje od

Činjenicama protiv laži Novaka Đukića o Tuzlanskoj Kapiji!

Kapija je mali trg u Tuzli, mjesto na kome se susreće 9 uličica tuzlanske čaršije. Ime dobija po tome što je na mjestu današnje Kapije navodno bio ulaz u osmansku tvrđavu. Trg Kapija uvijek je bio, a i danas je, prepun prolaznika. Nekada je bio poznat kao mjesto na kome se uvečer okupljaju mladi. Dan mladosti bio je jugoslovenski praznik koji se obilježavao svakog 25. maja kada su mladi maršalu Titu predavali štafetu. Tuzlanska Kapija, okupljalište mladih, na Dan mladosti 1995. godine, doživjet će tragediju. I to neviđenu, planetarnu tragediju. Kako se prisjećao tadašnji načelnik Tuzle, čuveni Selim Bešlagić u intervjuu za Prometej: „Vrijeme maja te 1995. godine je bio katastrofalno. Kiša je danima padala. To je nešto što je neopisivo. Tog 25.

Top