You are here
Home > Priroda > Živi svijet

Terapija plivanjem za debelog ježa

Prirodni odbrambeni mehanizam ježeva je sklupčavanje u kuglicu. Na taj način bodlje pokriju vanjsku stranu kuglice, a ranjivi stomak se nalazi dobro zaštićen. Ježevi se instinktivno sklupčaju kada se osjete ugroženi. Svaki jež u stanju je sklupčati se. Pretvaranje u bodljikavu kuglicu osnova je za preživljavanje u prirodi. Bez sklupčavanja ove spore životinjice ne bi mogle izmaći predatorima. Međutim, šta ako se jež ne može sklupčati i to zbog debljine? Upravo na takav problem naišli su volonteri iz Herts Hogline iz grada Bishop's Stortforda u Velikoj Britaniji. Jež Chunkie toliko se udebljao da se više ne može sklupčati u kuglicu. Chunkie je težak 850 grama što je za trećinu više od prosječnog ježa. Volonteri su prvo pokušali s dijetom, ali iz nekog razloga

Piton kao autobus za žabe

Australija je što se tiče životinjskog svijeta jedan od najneobičnijih kontinenata. Izoliranost od ostatka planete stvorila je u Australiji neke od najneobičnijih životinjskih vrsta na Zemlji. Otrovne životinje, veliki pauci, sisavci koji nose jaja, tobolčari, ptice koje ne lete su samo neke od zanimljivih vrsta. Međutim, nedavno zabilježen slučaj svakako predstavlja nešto do sad neviđeno i neočekivano. Nakon poplava za Novu godinu u sjeverozapadnoj Australiji, Paul Mock uslikao je krajnje neobičnu fotografiju. Naime, Mock je uslikao 10 žaba nakačenih na leđa pitona. Žabe su najvjerojatnije pokušavale pobjeći od polava. Piton im je poslužio kao autobus. Gospodin Mock poslao je sliku bratu, koji ju je okačio na internet. Slika je ubrzo postala popularna, a mnoštvo korisnika počelo je zbijati šale uspoređujući sliku sa javnim

Znanstvenici oživjeli crve smrznute 42,000 godina  

Pokušaji oživljavanja prethodno smrznutih organizama česti su u znanstvenoj fantastici. Međutim, stvarno oživljavanje smrznutih organizama nije tako jednostavno. Kada se temperature spuste ispod 0 stupnjeva celzijusa, počinje smrzavanje vode i formiranje leda unutar organizma. Kristali leda probijaju stanične membrane i ubijaju živo biće. Tek nekoliko živih organizama imuno je na ove procese zbog prirodnog „antifriza“ u svojim stanicama. Nedavno je grupa ruskih znanstvenika ipak korak dalje pomakla granicu „odmravanja“. Po prvi puta uspješno su oživljeni višestanični organizmi. Istraživanje je objavljeno u Doklady Biological Sciences časopisu u maju ove godine, a postalo je dostupno online ovoga mjeseca. Do sada je bilo poznato da su pojedine bakterije, alge, plijesni ili sjemenke oživjele nakon tisuća ili čak milijuna godina smrzavanja u vječnom ledu dalekog sjevera koji se naziva

Otkriven život duboko u podzemlju

Ljudi se već tisućama godina pitaju postoji li život izvan planeta Zemlje. Život u svemiru ljudska rasa intenzivno traži već desetljećima putem SETI-ja i drugih programa potrage. Međutim, stotine znanstvenika odlučile su potražiti život na jednom drugom mjestu. Naime, tim znanstvenika sa Opseratorija za duboki ugljik zapitao se jedno sasvim drugačije pitanje- Ne koliko „visoko“ postoji život, nego koliko duboko. Znanstvenici su više od 10 godina ispitivali neke od najdubljih bušotina koje su ljudi uspjeli probušiti. I došli su do zapanjujućih rezultata. Otkriven je potpuno novi okoliš za koji nismo ni znali da postoji. Podzemlje je prepuno mikroorganizama i jednostavnijih višestaničnih organizama. Zapravo se radi o milijardama mikroorganizama. Prve procjene govore da je podzemni život sadrži 245 do 385 puta više ugljika nego sva

Zašto vidre žongliraju kamenjem?

Vidre su vrsta sisavaca prilagođenih životu u hladnoj vodi. Iako naizgled slične dabrovima, ove dvije vrste nisu srodne. Prvi rođaci vidrama su lasice, tvorovi i jazavci. Vidre su rasprostranjene gotovo po čitavom svijetu. Također, za razliku od dabrova koji jedu drvo i biljke, vidre se hrane mesom. Najčešće su to riba, školjke, rakovi, žabe i drugi sitniji sisavci koje vidre uspiju uhvatiti. Vrste vidre koje žive u područjima bogatim školjkama usavršile su se u otvaranju školjki. Uz ljude i razne vrste majmuna, vidre su među rijetkim sisavcima koji koriste oruđe. Naime, vidre otvaraju školjke kamenjem. Promatrajući ponašanje vidri širom svijeta, lako se može primijetiti još nešto. Odnos vidre s kamenom nije tako jednostavan. Naime, vidre kamenjem žongliraju. I to rade gotovo sve vidre. Vidra

Krivolovac na jelene za kaznu godinu dana mora gledati Bambija

Krivolov je jedna od najvećih prijetnji očuvanju ugroženih vrsta. Krivolovci i lovci su širom svijeta istrijebili mnoge vrste životinja i to često zbog beskorisnih artifekata poput kljova, rogova ili krzna koja koriste samo za ukrase. Iako je i sam lov štetan budući da lovci ubijaju najveće životinje, dakle one koje bi se najvjerojatnije razmnožavale, krivolov je još štetniji budući da se životinje ubijaju bez kontrole. Dok predatori ubijaju slabe, spore, bolesne i manje životinje, lovci ubijaju one najveće i najsposobnije. Američki krivolovac David Berry jedan je od mnogih koji su lovili bez dozvole. Nakon što je uhvaćen zbog krivolova na jelene, Berry je osuđen na godinu dana zatvora. Međutim, sud u Missouriju smislio je još jednu krajnje neobičnu kaznu. Naime, sud je osudio

48 načina za korištenje zmajske krvi

Mitologija o zmajevima široko je rasprostranjena među ljudskim zajednicama širom planete. Mnoštvo naroda imalo je narodna vjerovanja o zmajevima ili stvorenjima sličnim zmajevima. Jedna od teorija koja ovo objašnjava jeste i to da zmaj u sebi objedinjuje tri najveća predatora praljudi- velike zmije, mačke i ptice. Serijali o Harry Potteru samo su dio suvremenih djela koja spominju zmajeve. Tako je u Harry Potteru čuveni čarobnjak Albus Dumbledore smislio 12 načina za korištenje zmajske krvi. Zmajska krv pokazala se dobrim saveznikom i u našem, stvarnom svijetu. Ljudi su već iscrpili dostupne vrste antibiotika. Već postoje bakterije imune na sve poznate antibiotike. Daljni razvoj ovih vrsta bakterija mogao bi izazvati katastrofalne posljedice. Rutinske operacije poput operacije slijepog crijeva mogle bi ponovno postati smrtonosne. Razne infekcije

Paukove mreže prekrile grčku plažu

Scene kao iz horor filmova mogu se ovih dana vidjeti na plažama grada Aitoliko u zapadnoj Grčkoj. Cijela plaža prekrivena je gustim paukovim mrežama. Mreže su ispleli pauci roda Tetragnatha. Na još veći horor mrzitelja pauka, ovi pauci toliko su mali i lagani da bez problema mogu trčati po vodi. Ipak, nema razloga za strah. Pauci u ovom gradiću udaljenom oko 300 kilometara od Atene nisu prijetnja ljudima. „Ovi pauci nisu opasni za ljude i neće izazvati nikakve štete“ komentirala je biologinja Maria Chatzaki. Istakla je kako se ovakav fenomen događa u sezoni parenja paukova. Ove godine sezona je bila posebno dobra za komarce što je omogućilo i da se pauci razmnože. „Pauci koriste ovakvo stanje i imaju neku vrstu partija. Pare

Zašto dabrovi prave brane?

Krznate životinjice velikih prednjih zuba zvane dabrovi široko su poznate. Vjerojatno gotovo sva djeca znaju za dabra, barem iz crtanih filmova. Osim da su dabrovi krznati i simpatični, opće je poznato da prave i brane. Ali zašto? Odgovor se krije u njihovom načinu ishrane. Dabrovi su jedna od rijetkih vrsta sisavaca koja se hrani drvetom. Ne toliko lišćem ili korom nego baš drvetom. Prednji zubi dabra tamosmeđe su boje. Razlog tome je što su ojačani željezom. Dabrovi bez problema mogu prožvakati i oboriti gotovo svako drvo. Dugi vijekovi evolucije prilagodili su dabrove njihovom načinu ishrane. Ove životinje svoje brane grade instinktivno. Pokazalo se kako dabrovi u zatočeništvu također pokušavaju izgraditi branu. Dabrovi ljubimci slažu kućne stvari i igračke u polukružni oblik brane.

Njemačka policija „spasila“ čovjeka od vjeverice

Stanovnik Karlsruhea pozvao je 9. augusta u pomoć lokalnu policiju. Policijska stanica primila je poziv očajnog muškarca koji se nikako nije mogao riješiti malene životinje. Muškarac je prijavio policiji kako ga neka mala životinja opsesivno prati. Nikako nije mogao pobjeći te je u očaju zatražio pomoć policije. Policijska patrola izašla je na teren i zatekla potjeru u punom jeku. Za nesretnim čovjekom trčala je malena vjeverica. Međutim, drama se ubrzo završila. Beba-vjeverica se izmorila od trčanja i zaspala. Policijska glasnogovornica Christina Krenz o incidentu je izvijestila novinare. Istakla je kako je vjeverica bila „veoma uporna“, a čovjek se „osjećao pomalo ugroženo“. Prema riječima glasnogovornice malena vjeverica razdvojila se od majke te je pokušavala pronaći novog roditelja. Nesretnom muškarcu uloga mame-vjeverice očito se nije

Top