You are here
Home > Priroda > Ekologija

Klimatske promjene: Australija se kuha, Europa se smrzava

Suprotno uobičajenom razmišljanju, globalno zatopljenje neće donijeti samo toplije vrijeme. Većina ljudi ne razlikuje klimu od vremena. Istina je zapravo da će globalno zatopljenje donijeti prije svega ekstremnije vrijeme, a ne samo toplije vrijeme. Trenutna vremenska prognoza širom svijeta pokazuje upravo to. Dok se Australija kuha na rekordnih 45 stupnjeva celzijusa, Europa je zatrpana snijegom. Dijelove Europe pogodile su najgore snježne padavine u nekoliko desetljeća. Sela su odsječena, lavine su dovele do ljudskih žrtava, dolazilo je do prekida elektro mreže, zastoja u prometu i transportu roba cestama i željeznicama, a vlasti su morale potrošiti dodatno novca na čišćenje puteva i popravke kvarova izazvanih snijegom. U isto vrijeme, dani od 11. do 15. januara bili su jedni od najtopliji u historiji Australije. Australski biro

Životinje umjesto kosilica i pesticida?

Od kako postoje poljoprivreda, voćarstvo i povrtlarstvo, postoje i korovi koji prate ove ljudske djelatnosti. Još su i prve zajednice ljudi u prahistoriji vodile rat s korovom i kukcima u njihovim usjevima. Najstarija metoda borbe protiv korova je njegovo ručno čupanje. Hiljadama godina ljudi su jedini rukom i motikom uklanjali korov. Međutim, nakon industrijske revolucije i razvoja kemijske industrije, pojavili su se pesticidi. Danas se pesticidi koriste masovno širom svijeta. Pesticidima se tretiraju usjevi, voćnjaci, vrtovi, parkovi pa čak i kućno cvijeće. Neko vrijeme izgledalo je kao da ljudska vrsta dobija rat protiv korova i kukaca. Međutim, u posljednjih nekoliko godina shvatili smo da korištenjem pesticida ne ubijamo samo korov nego i sami sebe. Osim što su štetni za ljude, pesticidi su štetni

1,41 trilijuna krava podriguje i prdi svakog dana

Možda djeluje smiješno, ali 140,000,000,000,000 krava podriguje i prdi svakog dana. Radi se o ogromnom broju životinja. Pitate se zašto je uopće bitno što krave prde i podriguju? Zapravo se radi o iznenađujuće bitnom pitanju. Evo kako to izgleda kada se ovaj problem predstavi u brojevima: Na svijetu postoji oko 1,47 trilijuna krava Te krave svaki dan podriguju i prde Svakog dana krave u atmosferu ispuste 555 milijardi litara metana 90% tog metana dolazi od kravljeg podrigivanja Metan je 25 do 100 štetniji staklenički plin od ugljikovog dioksida Krave nisu jedini problem. Uzgoj životinja godišnje je odgovoran za 14,5% stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu. Još gore, potrošnja mesa širom svijeta je u porastu zbog rasta standarda u mnoštvu zemalja Dalekog istoka, Južne

Trump ukida propise o zaštiti voda

Zaštita voda jedan je od prvih ekoloških poteza u povijesti čovječanstva. Još tokom industrijske revolucije pojavljivali su se propisi koji su zabranjivali fabrikama ispuštanje toksičnog otpada u rijeke i pogotovo u vode koje ljudi koriste za piće. Međutim, Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, ima drugačije mišljenje. Trump se od početka ponaša kao veliki protivnik zaštite okoliše i borbe protiv globlanog zatopljenja. Umjesto čistih obnovljivih izvora energije, Trump se zalaže za ugalj i naftu. Smatra kako rezervate i parkove prirode treba otvoriti za rudarenje i bušenje nafte. Povukao je SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma. Osim toga, njegova administracija ublažila je propise o zaštiti ugroženih životinja. Ublaženi su i propisi o zaštiti zraka od zagađenja. Donald Trump tako je ukinuo ili ublažio gotovo svaki

Staklenički plinovi na alarmatnoj razini

 Ispuštanje stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje i promjenu klime na alarmantnoj  su razini, upozoravaju meteorološki eksperti Ujedinjenih naroda. Ugljen dioksid, metan i dušikov oksid daleko su iznad pred-industrijskih razina. Nema znakova da se ispuštanje stakleničkih plinova smanjuje, kaže izvještaj Svjetske meteorološke organizacije. Posljednji put ovolika koncentracija ugljivokog dioksida u atmosferi bila je prije 3 do 5 milijuna godina kada je globalna temperatura bila 3 do 5 stupnjeva veća, a razina mora 10 do 20 metara veća nego sada, upozorio je Petteri Taalas, glavni sekretar Svjetske meteorološke organizacije. Taalas dalje upozorava: „Znanost je tu jasna. Bez brzog smanjenja ispuštanja CO2 i drugih stakleničkih plinova, klimatske promjene imat će sve veći i nepovratan uništavajući utjecaj na život na zemlji. Mogućnosti za akciju su gotovo

Osam od osam ispitanih ljudi ima mikroplastiku u organizmu!

Problem plastika godinama smo promatrali više kao neugodnost nego kao opasnost. Plastične vrećice koje vise uz obale rijeke, plastične boce po izletištima, plastika na deponijama smeća i općenito planeta puna plastike se češće smatrala „neurednom“ i „prljavom“ više nego opasnom. Međutim, suvremena istraživanja polako pokazuju da je 335 milijuna tona plastike koju smo proizveli samo u 2016. godini puno veća opasnost. Oceani zagađeni plastikom postali su smrtna prijetnja za žive organizme. Ako nastavimo ovim trendom, ubrzo ćemo u oceanima imati više plastike nego ribe. Cijela planeta postaje jedna velika deponija plastike. Ipak kada se radi o velikim komadima plastike nije sve tako crno. Čak 90% plastike u oceanima dolazi iz samo 10 rijeka koje se lako mogu pregraditi zaštitnim barijerama, a plastika

Švicarci pokrivaju glečere dekama

Posljednjih 8 godina stanovnici švicarskih Alpa svakog ljeta pokrivaju glečere bijelim dekama. Ova neobična mjera pokušaj je zaustavljanja topljenja glečera koji su zbog globalnog zatopljenja sve ugroženiji. Bijele deke zamišljene su kao zaštita od sunčevih zraka i topline. Švicarski geolog David Volken smatra kako ova neobična mjera vjerojatno djeluje. Volken je za Agence France-Presse izjavio kako deke smanjuju ljetno topljenje glečera za oko 70%. Samo topljenje glečera ljeti nije ništa neobično. Međutim, usljed globalnog zatopljavanja ljetno topljenje je postalo jače od zimskog obnavljanja leda te su glečeri počeli nestajati. Glečer Rohne od 1856. izgubio je 350 metara leda, od čega čak 29 metara u posljednjih 10 godina. Pokrivanje glečera dekama nije samo švicarski izum. Dijelovi Njemačke i Italije primjenjuju istu metodu, a dio

Kina neočekivani šampion solarne energije

Kina je dugo godina ostavljala dojam klasične zemlje industrijske revolucije. Prljavi gradovi, zagađen zrak, proizvodi lošeg kvaliteta, niskotehnološki proizvodi i prljava energija. Međutim, zadnjih godina stvari se u Kini značajno mijenjaju. Kineska vlada aktivno potiče ulaganja u obnovljive izvore energije. Tako su 2012. godine energija dobivena iz vjetra i sunca činila tek 2,1% od ukupno proizvedene električne energije u Kini. Do 2017. godine udio vjetra i sunca porastao je na 5,3%. Nagli razvoj tehnologije solarnih panela doveo je do smanjenja njihove cijene po vatu energije. Godine 2007. bilo je potrebno 30 yuana za vat solarne enegije, 2012. 10 yuana, a 2017. samo 2 yuana. I po pitanju ulaganja u obnovljive izvore Kina je svjetski lider sa godišnje uloženih 132,6 milijardi dolara. Za usporedbu,

Ekološko iznenađenje u Sahari

Pustinja Sahara jedan je od najnegostoljubljivijih predjela na Zemlji. Nepregledna pustoš pijeska s tek ponekom izoliranom oazom. Visoke temperature, užareno tlo i jako rijetke padavine stvorile su od Sahare okoliš u kome tek rijetka bića mogu preživjeti. Sahara nije uvijek bila takva kakva je danas. U dalekoj prošlosti, prije više od 10,000 godina, Sahara je bila mnogo ugodnije mjesto za život prepuno prahistorijskih ljudskih zajednica i životinja. Prahistorijska Sahara izgledala je kao današnje savane južno od Sahare. Poneko drvo, široka prostranstva trave, oaze, rijeke i krda životinja obilježavali su ovaj krajolik. I tadašnji i današnji problem s ovom pustinjom jeste što se Sahara širi. Upravo je širenje Sahare od Sjeverne Afrike napravilo pustinju kakva je danas. Još u rimsko doba Sjeverna Afrika

Top