You are here
Home > Priroda > Ekologija

Osam od osam ispitanih ljudi ima mikroplastiku u organizmu!

Problem plastika godinama smo promatrali više kao neugodnost nego kao opasnost. Plastične vrećice koje vise uz obale rijeke, plastične boce po izletištima, plastika na deponijama smeća i općenito planeta puna plastike se češće smatrala „neurednom“ i „prljavom“ više nego opasnom. Međutim, suvremena istraživanja polako pokazuju da je 335 milijuna tona plastike koju smo proizveli samo u 2016. godini puno veća opasnost. Oceani zagađeni plastikom postali su smrtna prijetnja za žive organizme. Ako nastavimo ovim trendom, ubrzo ćemo u oceanima imati više plastike nego ribe. Cijela planeta postaje jedna velika deponija plastike. Ipak kada se radi o velikim komadima plastike nije sve tako crno. Čak 90% plastike u oceanima dolazi iz samo 10 rijeka koje se lako mogu pregraditi zaštitnim barijerama, a plastika

Švicarci pokrivaju glečere dekama

Posljednjih 8 godina stanovnici švicarskih Alpa svakog ljeta pokrivaju glečere bijelim dekama. Ova neobična mjera pokušaj je zaustavljanja topljenja glečera koji su zbog globalnog zatopljenja sve ugroženiji. Bijele deke zamišljene su kao zaštita od sunčevih zraka i topline. Švicarski geolog David Volken smatra kako ova neobična mjera vjerojatno djeluje. Volken je za Agence France-Presse izjavio kako deke smanjuju ljetno topljenje glečera za oko 70%. Samo topljenje glečera ljeti nije ništa neobično. Međutim, usljed globalnog zatopljavanja ljetno topljenje je postalo jače od zimskog obnavljanja leda te su glečeri počeli nestajati. Glečer Rohne od 1856. izgubio je 350 metara leda, od čega čak 29 metara u posljednjih 10 godina. Pokrivanje glečera dekama nije samo švicarski izum. Dijelovi Njemačke i Italije primjenjuju istu metodu, a dio

Kina neočekivani šampion solarne energije

Kina je dugo godina ostavljala dojam klasične zemlje industrijske revolucije. Prljavi gradovi, zagađen zrak, proizvodi lošeg kvaliteta, niskotehnološki proizvodi i prljava energija. Međutim, zadnjih godina stvari se u Kini značajno mijenjaju. Kineska vlada aktivno potiče ulaganja u obnovljive izvore energije. Tako su 2012. godine energija dobivena iz vjetra i sunca činila tek 2,1% od ukupno proizvedene električne energije u Kini. Do 2017. godine udio vjetra i sunca porastao je na 5,3%. Nagli razvoj tehnologije solarnih panela doveo je do smanjenja njihove cijene po vatu energije. Godine 2007. bilo je potrebno 30 yuana za vat solarne enegije, 2012. 10 yuana, a 2017. samo 2 yuana. I po pitanju ulaganja u obnovljive izvore Kina je svjetski lider sa godišnje uloženih 132,6 milijardi dolara. Za usporedbu,

Ekološko iznenađenje u Sahari

Pustinja Sahara jedan je od najnegostoljubljivijih predjela na Zemlji. Nepregledna pustoš pijeska s tek ponekom izoliranom oazom. Visoke temperature, užareno tlo i jako rijetke padavine stvorile su od Sahare okoliš u kome tek rijetka bića mogu preživjeti. Sahara nije uvijek bila takva kakva je danas. U dalekoj prošlosti, prije više od 10,000 godina, Sahara je bila mnogo ugodnije mjesto za život prepuno prahistorijskih ljudskih zajednica i životinja. Prahistorijska Sahara izgledala je kao današnje savane južno od Sahare. Poneko drvo, široka prostranstva trave, oaze, rijeke i krda životinja obilježavali su ovaj krajolik. I tadašnji i današnji problem s ovom pustinjom jeste što se Sahara širi. Upravo je širenje Sahare od Sjeverne Afrike napravilo pustinju kakva je danas. Još u rimsko doba Sjeverna Afrika

Top