You are here
Home > Priroda

Klimatske promjene: Australija se kuha, Europa se smrzava

Suprotno uobičajenom razmišljanju, globalno zatopljenje neće donijeti samo toplije vrijeme. Većina ljudi ne razlikuje klimu od vremena. Istina je zapravo da će globalno zatopljenje donijeti prije svega ekstremnije vrijeme, a ne samo toplije vrijeme. Trenutna vremenska prognoza širom svijeta pokazuje upravo to. Dok se Australija kuha na rekordnih 45 stupnjeva celzijusa, Europa je zatrpana snijegom. Dijelove Europe pogodile su najgore snježne padavine u nekoliko desetljeća. Sela su odsječena, lavine su dovele do ljudskih žrtava, dolazilo je do prekida elektro mreže, zastoja u prometu i transportu roba cestama i željeznicama, a vlasti su morale potrošiti dodatno novca na čišćenje puteva i popravke kvarova izazvanih snijegom. U isto vrijeme, dani od 11. do 15. januara bili su jedni od najtopliji u historiji Australije. Australski biro

Terapija plivanjem za debelog ježa

Prirodni odbrambeni mehanizam ježeva je sklupčavanje u kuglicu. Na taj način bodlje pokriju vanjsku stranu kuglice, a ranjivi stomak se nalazi dobro zaštićen. Ježevi se instinktivno sklupčaju kada se osjete ugroženi. Svaki jež u stanju je sklupčati se. Pretvaranje u bodljikavu kuglicu osnova je za preživljavanje u prirodi. Bez sklupčavanja ove spore životinjice ne bi mogle izmaći predatorima. Međutim, šta ako se jež ne može sklupčati i to zbog debljine? Upravo na takav problem naišli su volonteri iz Herts Hogline iz grada Bishop's Stortforda u Velikoj Britaniji. Jež Chunkie toliko se udebljao da se više ne može sklupčati u kuglicu. Chunkie je težak 850 grama što je za trećinu više od prosječnog ježa. Volonteri su prvo pokušali s dijetom, ali iz nekog razloga

Piton kao autobus za žabe

Australija je što se tiče životinjskog svijeta jedan od najneobičnijih kontinenata. Izoliranost od ostatka planete stvorila je u Australiji neke od najneobičnijih životinjskih vrsta na Zemlji. Otrovne životinje, veliki pauci, sisavci koji nose jaja, tobolčari, ptice koje ne lete su samo neke od zanimljivih vrsta. Međutim, nedavno zabilježen slučaj svakako predstavlja nešto do sad neviđeno i neočekivano. Nakon poplava za Novu godinu u sjeverozapadnoj Australiji, Paul Mock uslikao je krajnje neobičnu fotografiju. Naime, Mock je uslikao 10 žaba nakačenih na leđa pitona. Žabe su najvjerojatnije pokušavale pobjeći od polava. Piton im je poslužio kao autobus. Gospodin Mock poslao je sliku bratu, koji ju je okačio na internet. Slika je ubrzo postala popularna, a mnoštvo korisnika počelo je zbijati šale uspoređujući sliku sa javnim

Mordor stvarno postoji

U  serijalu Gospodar prstenova J.J.R. Tolkiena po kome su snimljeni i megapopularni filmovi postoji Mordor- zemlja tame, pepela, mraka, negostoljubljiva vulkanska pustoš bez vegetacije. Međutim, malo je poznato da predjeli poput Mordora zaista postoje. Naravno, u njima ne obitava Sauron, nema orkova ili divovskih pauka, ali okoliš je gotovo isti. Mjesto najsličnije Mordoru nalazi se u Siriji. Pustoš Al-Safa pokriva 220 kilometara kvadratkih južne Sirije. Ovu pustoš oblikovali su vulkani čija grotla se nalaze širom Al-Safe. Tisuće godina vulkanskih erupcija prekrile su ravnicu Al-Safe lavom. Stvrdnuta crna lava prekrila je tlo. Al-Safa gotovo je nenaseljena, a biljke i životinje su rijetke. U takvom okolišu, baš kao i u Mordoru, rijetko šta može opstati. Kao i životinje, ljudi također izbjegavaju negostoljubljivu Al-Safu. Ovu pustoš povremeno

Znanstvenici oživjeli crve smrznute 42,000 godina  

Pokušaji oživljavanja prethodno smrznutih organizama česti su u znanstvenoj fantastici. Međutim, stvarno oživljavanje smrznutih organizama nije tako jednostavno. Kada se temperature spuste ispod 0 stupnjeva celzijusa, počinje smrzavanje vode i formiranje leda unutar organizma. Kristali leda probijaju stanične membrane i ubijaju živo biće. Tek nekoliko živih organizama imuno je na ove procese zbog prirodnog „antifriza“ u svojim stanicama. Nedavno je grupa ruskih znanstvenika ipak korak dalje pomakla granicu „odmravanja“. Po prvi puta uspješno su oživljeni višestanični organizmi. Istraživanje je objavljeno u Doklady Biological Sciences časopisu u maju ove godine, a postalo je dostupno online ovoga mjeseca. Do sada je bilo poznato da su pojedine bakterije, alge, plijesni ili sjemenke oživjele nakon tisuća ili čak milijuna godina smrzavanja u vječnom ledu dalekog sjevera koji se naziva

Otkriven život duboko u podzemlju

Ljudi se već tisućama godina pitaju postoji li život izvan planeta Zemlje. Život u svemiru ljudska rasa intenzivno traži već desetljećima putem SETI-ja i drugih programa potrage. Međutim, stotine znanstvenika odlučile su potražiti život na jednom drugom mjestu. Naime, tim znanstvenika sa Opseratorija za duboki ugljik zapitao se jedno sasvim drugačije pitanje- Ne koliko „visoko“ postoji život, nego koliko duboko. Znanstvenici su više od 10 godina ispitivali neke od najdubljih bušotina koje su ljudi uspjeli probušiti. I došli su do zapanjujućih rezultata. Otkriven je potpuno novi okoliš za koji nismo ni znali da postoji. Podzemlje je prepuno mikroorganizama i jednostavnijih višestaničnih organizama. Zapravo se radi o milijardama mikroorganizama. Prve procjene govore da je podzemni život sadrži 245 do 385 puta više ugljika nego sva

Životinje umjesto kosilica i pesticida?

Od kako postoje poljoprivreda, voćarstvo i povrtlarstvo, postoje i korovi koji prate ove ljudske djelatnosti. Još su i prve zajednice ljudi u prahistoriji vodile rat s korovom i kukcima u njihovim usjevima. Najstarija metoda borbe protiv korova je njegovo ručno čupanje. Hiljadama godina ljudi su jedini rukom i motikom uklanjali korov. Međutim, nakon industrijske revolucije i razvoja kemijske industrije, pojavili su se pesticidi. Danas se pesticidi koriste masovno širom svijeta. Pesticidima se tretiraju usjevi, voćnjaci, vrtovi, parkovi pa čak i kućno cvijeće. Neko vrijeme izgledalo je kao da ljudska vrsta dobija rat protiv korova i kukaca. Međutim, u posljednjih nekoliko godina shvatili smo da korištenjem pesticida ne ubijamo samo korov nego i sami sebe. Osim što su štetni za ljude, pesticidi su štetni

Zašto vidre žongliraju kamenjem?

Vidre su vrsta sisavaca prilagođenih životu u hladnoj vodi. Iako naizgled slične dabrovima, ove dvije vrste nisu srodne. Prvi rođaci vidrama su lasice, tvorovi i jazavci. Vidre su rasprostranjene gotovo po čitavom svijetu. Također, za razliku od dabrova koji jedu drvo i biljke, vidre se hrane mesom. Najčešće su to riba, školjke, rakovi, žabe i drugi sitniji sisavci koje vidre uspiju uhvatiti. Vrste vidre koje žive u područjima bogatim školjkama usavršile su se u otvaranju školjki. Uz ljude i razne vrste majmuna, vidre su među rijetkim sisavcima koji koriste oruđe. Naime, vidre otvaraju školjke kamenjem. Promatrajući ponašanje vidri širom svijeta, lako se može primijetiti još nešto. Odnos vidre s kamenom nije tako jednostavan. Naime, vidre kamenjem žongliraju. I to rade gotovo sve vidre. Vidra

Krivolovac na jelene za kaznu godinu dana mora gledati Bambija

Krivolov je jedna od najvećih prijetnji očuvanju ugroženih vrsta. Krivolovci i lovci su širom svijeta istrijebili mnoge vrste životinja i to često zbog beskorisnih artifekata poput kljova, rogova ili krzna koja koriste samo za ukrase. Iako je i sam lov štetan budući da lovci ubijaju najveće životinje, dakle one koje bi se najvjerojatnije razmnožavale, krivolov je još štetniji budući da se životinje ubijaju bez kontrole. Dok predatori ubijaju slabe, spore, bolesne i manje životinje, lovci ubijaju one najveće i najsposobnije. Američki krivolovac David Berry jedan je od mnogih koji su lovili bez dozvole. Nakon što je uhvaćen zbog krivolova na jelene, Berry je osuđen na godinu dana zatvora. Međutim, sud u Missouriju smislio je još jednu krajnje neobičnu kaznu. Naime, sud je osudio

1,41 trilijuna krava podriguje i prdi svakog dana

Možda djeluje smiješno, ali 140,000,000,000,000 krava podriguje i prdi svakog dana. Radi se o ogromnom broju životinja. Pitate se zašto je uopće bitno što krave prde i podriguju? Zapravo se radi o iznenađujuće bitnom pitanju. Evo kako to izgleda kada se ovaj problem predstavi u brojevima: Na svijetu postoji oko 1,47 trilijuna krava Te krave svaki dan podriguju i prde Svakog dana krave u atmosferu ispuste 555 milijardi litara metana 90% tog metana dolazi od kravljeg podrigivanja Metan je 25 do 100 štetniji staklenički plin od ugljikovog dioksida Krave nisu jedini problem. Uzgoj životinja godišnje je odgovoran za 14,5% stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu. Još gore, potrošnja mesa širom svijeta je u porastu zbog rasta standarda u mnoštvu zemalja Dalekog istoka, Južne

Top