You are here
Home > Politika > Regija

Sirotinjo zvana Bakir

U vicu, raspravljali se Amerikanac, Rus, Francuz i Bosanac ko ima šta u svojoj državi. Govori Amerikanac: -Mi imamo najjaču ekonomiju. -Mi imamo Bakira, dobacuje Bosanac. Nadovezao se Rus: -Mi imamo najjaču vojsku. -Mi imamo Bakira, opet će Bosanac. Francuz sav ponosan priča: -Mi imamo Eiffelov toranj. -Mi imamo Bakira. Iznervirala se ova trojica: -Imate li vi išta drugo osim tog Bakira!!? -Eeee, i vi da imate Bakira ne bi imali ništa drugo. U nevjerojatnom raspletu situacije ispada da i Bakir nema ništa drugo zato što ima samog sebe. U intervjuu za N1 koji je dao prije nekoliko dana, Bakir Izetbegović je, zamislite, proglasio samog sebe za „sirotinju“. Političke elite nam obično pričaju o „velikim uspjesima“, a mi svojim očima gledamo još veću propast na svakom koraku. Zbog toga često mislimo kako

Ne, Trump nije iznenada došao u Srbiju

S pravom se čudite naslovu. Odakle nekome uopće ideja da bi Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, došao u Srbiju. Pitate se jeste li nešto propustili? Možda neku najavu njegovog posjeta? E to što se pitate jeste baš ono što je tabloid Alo želio postići. Naime, ovaj tabloid objavio je „šokantnu“ vijest „Tramp stigao u Beograd“. I to je uradio namjerno. Tabloidi ne šire lažne vijesti slučajno. Ne pojavljuju se lažne vijesti jer ih novinari ne razlikuju od točnih vijesti. Naprotiv, lažne vijesti se plasiraju namjerno i smišljeno. Šokantni naslovi privlače klikove, a klikovi donose zaradu od reklama. Alo je namjerno napravio takvu vijest o dolasku Trumpa u Beograd. Budući da se radi o registrovanom preduzeću, Alo se ne može tako direktno baviti

Presecanje Gordijevog čvora na balkanski način

 Prema antičkoj legendi Gordijev čvor nalazi se u jednom malom mestu u Frigiji i bio je toliko koplikovano vezan i zamršen da niko nije uspeo vekovima da ga odmrsi. Kao dodatan podstek svima koji ipak pokušavaju da ga razreše legenda je obećavala i titulu kralja Azije. Ovaj čvor ostao je nerazrešen sve do pohoda Aleksandra Velikom prema Persiji u drugoj polovini IV veka pre nove ere. Za razliku od svih ostalih ranijih pretendenata na „krunu Azije“ Aleksandar se uopšte nije upuštao u problematiku čvora, proučavanje celokupne njegove složenosti i zamršenosti, već je jednostavno isukao mač i presekao ga. Nakon toga ipak nije postao baš kralj cele Azije, ali mu je ipak uspelo da zavlada celim Bliskim istokom, što opet nikako nije malo.

Da li će SDP HR izumrijeti?

Ako me sjećanje ne vara (a moglo bi me prevariti)bilo je to 1986. Tada sam još pohađao srednju školu i u naš razred u Križanićevoj ulici u Zagrebu došla je skupina anketara. Podijelili su nam prilično opsežne upitnike. Jamčili su nam anonimnost moleći nas da na pitanja odgovaramo izravno i iskreno. Za ono doba pitanja su bila prilično delikatna. Da li vjeruješ u Boga? Da li ideš u crkvu? Tvoj stav o predbračnoj spolnosti i sl. Naredne godine objavljeni su rezultati opsežne ankete provedene među mladom populacijom ondašnje Socijalističke Republike Hrvatske. Za tadašnji režim rezultati su bili šokantni. Mladi su bili pretežno vjernici i kao najvišu vrijednost isticali su obitelj. Zar je to rezultat komunističke indoktrinacije u proteklih četrdeset godina? Gotovo jednako

Ivo Sanader: Prava muškarčina

Rijetko ponovo čitam knjige koja sam već pročitao. Postoji mnoštvo pametnih, pozornosti vrijednih dijela pa je šteta ponavljati jedno intelektualno iskustvo kojim sam već prošao. Ove godine napravio sam iznimku. Ponovo čitam “Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II.” Fernanda Braudela. To je, vjerojatno, najutjecajnija povijesna knjiga 20. st. Usprkos sterilnom nazivu ona je sve prije nego suhoparna. Poslije nekoliko godina promijenio se i moj odnos prema dijelovima teksta. Nešto što se prije činilo zabavnim sada postalo dosadno, a s druge strane neke dijelovi koje sam prije samo letimično pregledao danas izazivaju moje posebno zanimanje. To se odnosi i na Braudelove opažanje snošljivosti prema kriminalnom ponašanju među stanovnicima sredozemnih planina. Tako navodi primjere stavova suvremenih stanovnika Sardinije po kojima “Onaj tko ne

Postoji li asfalt poslije izbora?

Predizborna asfaltiranja ulica postala su već čuvena u našoj regiji. Na ovaj način lokalne vlasti za male pare „kupuju“ glasove. Pred svake izbore masovno se asfaltira i masovno se krpe rupe po putevima. Predizborna asfaltiranja ušla su u viceve, meme, video uratke... Ukorijenila su se u sjećanja ljudi. Kao što se mnogi pitaju postoji li život poslije smrti, mi smo se zapitali postoji li asfalt i poslije izbora. Tragali smo za odgovorom i zaključili da ipak postoji, doduše samo na jednom mjestu. Lukavac je malena općina u blizini Tuzle opterećena mnoštvom ekoloških i komunalnih problema. U samom centru ovog gradića nalazi se cementara, preko puta nje fabrika sode, a samo malo dalje koksara i površinski kop uglja. Općina je dugo godina bila zapuštena. Dolaskom

Hoće li kandidati ispuniti čudna predizborna obećanja?

Obećavanje svega i svačega pred izbore nije samo karakteristično za našu regiju. I zapadni političari imaju sličnu praksu. Tako je Donald Trump obećavao izgradnju zida na granici s Meksikom pa još da će Meksiko platiti taj zid. Naravno, od ovog obećanja nije bilo ništa. Još u toku kampanje Meksiko je odbacio takvu mogućnost. Ovo međutim nije spriječilo Trumpa da obećanje ponavlja. A ni glasače da ga izaberu. Jednako tako čudna predizborna obećanja u Bosni i Hercegovini nisu spriječila glasače da izaberu kandidate koji su ih davali. Damir Nikšić, a o čemu smo već pisali, obećao je povećanje inteligencije nakon izbora. Prema posljednjim rezultatima Centralne izborne komisije Nikšić je ostvario gotovo nemoguće, pobijedio sistem i ušao u Skupštinu kantona Sarajevo. Naime, prema posljednjim izmjenama izbornog

I ko je sad kriv za ovo?

Odmah po zatvaranju birališta u Bosni i Hercegovini političke stranke počele su proglašavati pobjede. Stranke su brojale glasove brže od izbornih komisija i prezentirale su rezultate novinarima. Po tim stranačkim rezultatima na izborima su pobijedili- svi. Sinoć su gotovo sve veće stranke u Bosni i Hercegovini proglasile pobjedu na izborima. U utrci za Predsjedništvo BiH bira se 3 kandidata, a najmanje 7 stranaka proglasilo je pobjedu. I svaka od tih stranaka je prema svojim podacima ubjedljivo vodila. Nekako od ponoći do jutra stranačka euforija se „ispuhala“. Tako smo kasno u noć do jutros dobili i prve koji su priznali da nisu baš toliko pobijedili. Mada su i dalje gotovo svi zadovoljni rezultatima, bez obzira kakvi su. Skoro uvijek su svi zadovoljni. Postavlja se

Kad nezreli vode stranku…

Postoji mnoštvo načina da se politička stranka samouništava. Izbor loših kadrova svakako je jedan od najbržih metoda. I to se dešava često. Dovoljno je pogledati SDP Hrvatske na čelu sa Davorom Bernardićem ili Demokratsku stranku u Srbiji nakon Borisa Tadića. Ono što se međutim ne dešava često jeste da se na čelu stranke nalaze nezrele osobe. Ne psihološki nezrele osobe nego politički nezrele osobe. Ovo se ipak dogodilo SDP-u Bosne i Hercegovine koji je na mjesto generalnog sekretara izabrao Irfana Čengića. Generalni sekretar SDP-a BiH glavni je operativac stranke. Na ovu dužnost Irfan Čengić izabran je 2014. godine kada je imao samo 22 godine. Sama starost nije problem. Daleko veći problem pokazalo se to što Irfan Čengić nije imao nikakvog političkog iskustva kada

Ko će pobijediti na izborima u Bosni i Hercegovini?

Građani Bosne i Hercegovine danas biraju novu vlast. Ili barem misle da biraju. Većina glasača, analitičara, kandidata i stranačkih lidera pita se ko će pobijedini na izborima. Istina je ipak malo brutalnija. U Bosni i Hercegovini postoji toliko mnogo razina vlasti za koje se danas glasa. Biraju se skupštine 10 kantona, donji dom federalnog parlamenta, donji dom državnog parlamenta, skupština Republike Srpske, predsjednik Republike Srpske i tri člana predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ali izbori se ne završavaju zatvaranjem birališta večeras. Nakon zatvaranja birališta izborni proces se nastavlja. Kantonalne skupštine biraju članove gornjed doma federalnog parlamenta, Doma naroda, a na isti način biraju se i članovi državnog gornjeg doma naroda. Za razliku od većine drugih zemalja, rezultati izbora u Bosni i Hercegovini neće biti

Top