You are here
Home > Politika

Sirotinjo zvana Bakir

U vicu, raspravljali se Amerikanac, Rus, Francuz i Bosanac ko ima šta u svojoj državi. Govori Amerikanac: -Mi imamo najjaču ekonomiju. -Mi imamo Bakira, dobacuje Bosanac. Nadovezao se Rus: -Mi imamo najjaču vojsku. -Mi imamo Bakira, opet će Bosanac. Francuz sav ponosan priča: -Mi imamo Eiffelov toranj. -Mi imamo Bakira. Iznervirala se ova trojica: -Imate li vi išta drugo osim tog Bakira!!? -Eeee, i vi da imate Bakira ne bi imali ništa drugo. U nevjerojatnom raspletu situacije ispada da i Bakir nema ništa drugo zato što ima samog sebe. U intervjuu za N1 koji je dao prije nekoliko dana, Bakir Izetbegović je, zamislite, proglasio samog sebe za „sirotinju“. Političke elite nam obično pričaju o „velikim uspjesima“, a mi svojim očima gledamo još veću propast na svakom koraku. Zbog toga često mislimo kako

Mrtav kandidat pobijedio na izborima

Često se dešava da, najblaže rečeno, neobični kandidati dobiju izbore. Kako kod nas tako i širom svijeta. Međutim, da mrtav čovjek pobijedi na izborima je svakako rijetkost. Upravo je mrtav kandidat pobijedio na izborima u američkog saveznoj državi Nevada. Republikanski kandidat Dennis Hof pobijedio je demokratsku kandidatkinju Lesiu Romanov. I to ne bi bilo ništa neobično da Dennis Hof nije umro mjesec dana prije izbora. I da nije umro, Dennis Hof bio bi neobičan kandidat. Naime, Hof se obogatio i proslavio kao vlasnik nekoliko legalnih bordela u Nevadi. Hof je umro u 72. godini , 16. oktobra, mjesec dana prije izbora. Budući da su listići već bili odštampani, bilo je prekasno da se mijenjaju. Zbog toga se Hof pojavio na listićima kao kandidat

Pravi pobjednik američkih izbora su: žene

Sjedinjene Američke Države nemaju klasične parlamentarne izbore kao većina drugih zemalja svijeta. Predstavnici u Kongresu ne se biraju u isto vrijeme. Nešto najsličnije općim parlamentarnim izborima u SAD-u su „midterm“ - izbori u sred mandata predsjednika. Na midterm izborima bira se veći 35 od 100 članova Senata i svih 435 članova Predstavničkog doma. Na midterm izborima održanima jučer mnoštvo je pobjednika. Prije svega, pobjedu su proglasili svi izabrani kandidati. Kao pobjednike predsjednik Trump proglasio je svoju Republikansku stranku koja je zadržala većinu u Senatu. S druge strane, pobjedu su proglasili i Demokrati koji su prvi put nakon 8 godina osvojili većinu u Predstavničkom domu koji je kud i kamo važnije tijelo. Međutim, pravi pobjednici ovih izbora zapravo su razne manjine i osobe ugroženih

Nova Kaledonija za sad u sastavu Francuske

Na referendumu u Novoj Kaledoniji koji je održan u nedelju 56,4% stanovništva izjasnilo se za ostanak u sastavu Francuske, dok je za nezavisnost bilo 43,6% stanovništva. Referendum je obeležila velika izlaznost stanovništva, čak 80%. Takođe, referendum je pokazao da razlika između protivnika i pristalica nezavisnosti Nove Kaledonije nije tako velika kao što su pretstavljale predizborne ankete. Za nezavisnost su glasale severne provincije u kojima je većinsko domorodačko stanovništvo iz plemena Kanak. Ipak, druge etničke zajednice većinom su glasale za ostanak u sastavu Francuske. Nakon referenduma izbili su manji nemiri u pojedinim delovima arhipelaga. Ukoliko lokalne vlasti odobre, naredni referendum u Novoj Kaledoniji može da se održi već 2020. godine. Foto: zastava Nove Kaledonije. Izvor: Hawaii Public Radio  Autor: G.P.

Ne, Trump nije iznenada došao u Srbiju

S pravom se čudite naslovu. Odakle nekome uopće ideja da bi Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, došao u Srbiju. Pitate se jeste li nešto propustili? Možda neku najavu njegovog posjeta? E to što se pitate jeste baš ono što je tabloid Alo želio postići. Naime, ovaj tabloid objavio je „šokantnu“ vijest „Tramp stigao u Beograd“. I to je uradio namjerno. Tabloidi ne šire lažne vijesti slučajno. Ne pojavljuju se lažne vijesti jer ih novinari ne razlikuju od točnih vijesti. Naprotiv, lažne vijesti se plasiraju namjerno i smišljeno. Šokantni naslovi privlače klikove, a klikovi donose zaradu od reklama. Alo je namjerno napravio takvu vijest o dolasku Trumpa u Beograd. Budući da se radi o registrovanom preduzeću, Alo se ne može tako direktno baviti

Gubi li Francuska jednu od svojih poslednjih kolonija?

Danas se održava referendum u Novoj Kaledoniji, francuskoj koloniji u Tihom okeanu. Nova Kaledonija predstavlja grupu ostrva istočno od Australije. Od Francuske je udaljena oko 18 000 km. Pod Francuskom upravom Nova Kaledonija se nalazi od 1853. godine. Nova Kaledonija bogata je rudom nikla, veoma značajnom za izradu elektronski uređaja. Od ukupno oko 269 000 stanovnika pravo glasa ima oko 175 000 ljudi. Prema podacima iz 2014. godine većinu stanovništva čine pripadnici plemena Kanak (39%), koji se zalažu za nezavisnost od Francuske. Drugu najveću grupu čine evropski doseljenici i njihovi potomci (27%). Referendum je direktna posledica četvorogodišnjeg sukoba na ovom arhipelagu 1980-ih godina i nije prvi referendum održan u Novoj Kaledoniji. Prvi referendum održan je 1987. godine. Čak 98.3% glasača izjasnio se za

Presecanje Gordijevog čvora na balkanski način

 Prema antičkoj legendi Gordijev čvor nalazi se u jednom malom mestu u Frigiji i bio je toliko koplikovano vezan i zamršen da niko nije uspeo vekovima da ga odmrsi. Kao dodatan podstek svima koji ipak pokušavaju da ga razreše legenda je obećavala i titulu kralja Azije. Ovaj čvor ostao je nerazrešen sve do pohoda Aleksandra Velikom prema Persiji u drugoj polovini IV veka pre nove ere. Za razliku od svih ostalih ranijih pretendenata na „krunu Azije“ Aleksandar se uopšte nije upuštao u problematiku čvora, proučavanje celokupne njegove složenosti i zamršenosti, već je jednostavno isukao mač i presekao ga. Nakon toga ipak nije postao baš kralj cele Azije, ali mu je ipak uspelo da zavlada celim Bliskim istokom, što opet nikako nije malo.

Ko je novi brazilski predsjednik i zašto je to uopće bitno?

 Brazil se dugo godina smatrao nebitnom zemljom trećeg svijeta koja nas nije ni zanimala. O Brazilu se rijetko izvještavalo i malo šta znalo. Glavne asocijacije su bile nogomet, lijepe žene, Rio i karneval. Međutim, Brazil je puno više od toga. Zapadna i naša javnost ove činjenice postale su bolno svjesne tek danas. Brazil je 5. po veličini zemlja na svijetu, 6. po broju stanovnika i 8. po ukupnom BDP-u. U Brazilu živi 210 milijuna ljudi. Upravo je ova velika južnoamerička zemlja portugalskog govornog područja izabrala desničarskog radikala za svog novog predsjednika. Izbor Jaira Bolsonara za predsjednika Brazila nije slučajan. Bolsonaro je u politici od 1991. godine kao kongresmen. Za predsjednika Brazila izabran je usred najvećeg korupcijskog skandala ikad igdje. Prijašnja vladajuća stranka, Radnička

Da li će SDP HR izumrijeti?

Ako me sjećanje ne vara (a moglo bi me prevariti)bilo je to 1986. Tada sam još pohađao srednju školu i u naš razred u Križanićevoj ulici u Zagrebu došla je skupina anketara. Podijelili su nam prilično opsežne upitnike. Jamčili su nam anonimnost moleći nas da na pitanja odgovaramo izravno i iskreno. Za ono doba pitanja su bila prilično delikatna. Da li vjeruješ u Boga? Da li ideš u crkvu? Tvoj stav o predbračnoj spolnosti i sl. Naredne godine objavljeni su rezultati opsežne ankete provedene među mladom populacijom ondašnje Socijalističke Republike Hrvatske. Za tadašnji režim rezultati su bili šokantni. Mladi su bili pretežno vjernici i kao najvišu vrijednost isticali su obitelj. Zar je to rezultat komunističke indoktrinacije u proteklih četrdeset godina? Gotovo jednako

Ivo Sanader: Prava muškarčina

Rijetko ponovo čitam knjige koja sam već pročitao. Postoji mnoštvo pametnih, pozornosti vrijednih dijela pa je šteta ponavljati jedno intelektualno iskustvo kojim sam već prošao. Ove godine napravio sam iznimku. Ponovo čitam “Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II.” Fernanda Braudela. To je, vjerojatno, najutjecajnija povijesna knjiga 20. st. Usprkos sterilnom nazivu ona je sve prije nego suhoparna. Poslije nekoliko godina promijenio se i moj odnos prema dijelovima teksta. Nešto što se prije činilo zabavnim sada postalo dosadno, a s druge strane neke dijelovi koje sam prije samo letimično pregledao danas izazivaju moje posebno zanimanje. To se odnosi i na Braudelove opažanje snošljivosti prema kriminalnom ponašanju među stanovnicima sredozemnih planina. Tako navodi primjere stavova suvremenih stanovnika Sardinije po kojima “Onaj tko ne

Top