You are here
Home > Nauka > Gradovi i arhitektura

Ukleto ostrvo u Jadranskom moru

Poveglia je malo ostrvo koje se nalazi između Venecije i Lida u laguni na severu Italije. Međutim, na ovom ostrvu nema stanovnika, a vlada Italije (u čijem je vlasništvu ostrvo) zabranila je posete. Veruje se, naime, da je ovo ostrvo ukleto, jer su ga kroz istoriju pratile brojne nesreće. Ostrvo Poveglia se prvi put pominje u spisima 421. godine, kada su ga naselile izbeglice iz Padove i okoline bežeći pred varvarima. Ostrvo je negde u IX veku bilo gusto naseljeno, a stanovnici su se bavili vađenjem soli i ribarenjem, pa i uzgojem hrane. Ipak, kada su đenovljanske flote napale Veneciju 1379. godine, stanovnici ostrva su se ponovo spašavali bežanjem. Postoji legenda da je tokom XVI veka na ovom ostrvu od kuge umrlo

Los Angeles farba ulice u bijelu boju

Globalno zatopljenje postaje sve veći problem iz godine u godinu. Kako na prirodu, povećanje temperature odražava se i na ljudske zajednice. Posebno su na udari gradovi. Zbog velikih asfaltnih i betonskih površina koje se sporo hlade temperature u gradovima veće su nego na otvorenom. Porast temperatura u gradovima počinje predstavljati sve veći rizik za ljudsko zdravlje. Jedan od gradova koji pokušava doskočiti ovom problemu je i Los Angeles. Gradska uprava je odlučila pokušati smanjiti temperaturu zraka u gradu prefarbavanjem ulica u bijelu boju. Za razliku od crne boje asfalta, bijela boja bolje odbija sunčevu svjetlost. Prema prvim procjenama farbanje ulica u bijelo smanjuje temperaturu zraka više od 10 stupnjeva. Osim ulica, Los Angeles planira u bijelo prefarbati i mnoge druge površine poput

Koliko Gota je potrebno da se zameni sijalica?

-Koliko Gota je potrebno da se zameni sijalica? -Nijedan, jer Goti ne koriste sijalice, već sveće! Postoji mnogo neduhovitih pošalica na račun “gota”, posebno na račun “gotičarki sa Filozofskog” (bar u Beogradu; odmah da vam kažem – to je stereotip). Mnogi ljudi koje poznajem vole gotik stil (“mi smo buntovni, mi se razlikujemo, mi nismo konformisti”) ili ga baš ne vole (“goti su zapravo pozeri, obukli se u crno i misle da su posebni”), ali kako god okrenemo, kada se pomenu “goti”, prve asocijacije su: mračnjaci, darkeri, crno, Filozofski fakultet (morala sami njega da ubacim!) Otkud takve asocijacije i ko su zapravo bili Goti? “Originalni” Goti su bili istočnogermanski narod i izuzetno su značajni kada je u pitanju period pozne antike i ranog srednjeg

U Rimu izgrađene plaže bez vode

Izgradnja plaže u cetru grada nije ideja samo Tuzle i Pariza. Projekt izgradnje plaže u samom centru grada pokrenula je i rimska gradonačelnica Virginia Raggi, inače članica kontroverznog Pokreta 5 zvjezdica. Međutim, plaže izgrađene u Rimu imaju jedan veliki nedostatak. Na plažama nema vode za kupanje. Tako su stanovnici Rima dobili plažu, ali ne i vodu za kupanje uz tu plažu. Po ideji nove gradonačelnice, nekoliko lokacija uz rimsku rijeku Tiber pretvoreno je u plaže. Nove plaže su očišćene, izgrađeni su pristupni putevi, nasut pijesak, postavljeni suncobrani, igrališta za odbojku, automati za sokove i grickalice kao i svi drugi sadržaji koje treba imati jedna pristojna plaža. Nove rimske plaže zamišljene su kao mjesta za opuštanje i odmor stanovnika ove metropole u

Narodne autobuske stanice

Živimo u regionu u kome se sve radi „poprijeko“, „nakrivo“ i „svakako“. To vidimo na svakom koraku. Gotovo ništa se ne uradi i ne napravi kako treba. Okruženi smo „privremenim rješenjima“ koja ostaju trajno. Gotovo svaki započet posao kod nas se neće dovesti do kraja. Uvijek će ostati još nešto što se trebalo uraditi, a nije. Jedan od takvih slučajeva su i gradske autobuske stanice u Tuzli. Ljudima ti sadržaji jednostavno trebaju. Neko ne voli stajati u mjestu. Nekome je teško stajati u mjestu. Nekima smeta sunce. Nekima smeta kiša. Ljudi jednostavno vole i žele sjesti u zaklon dok čekaju autobus. A zaklona i mjesta za sjedenje nema. I naravno, desi se ono što se uvijek desi- ljudi sami sebi naprave autobusko

Bivša aleja Alije Izetbegovića u Tuzli

Nazivi ulica i trgova u gradovima nisu slučajni. U većini slučajeva nazive donosi lokalna vlast kao izraz političke volje. Upravo način kako lokalna vlast imenuje ulice i trgove pokazuje kakva je ta vlast i kakva politička klima vlada u gradu. Ulice i trgove dobijaju oni ljudi i događaji koje lokalna vlast cijeni, koje smatra bitnima. Iz imena ulica i trgova dobro se vidi o kakvom se gradu radi. Primjera je mnogo. Nema Bosanski Šamac slučajno ulicu Đenerala Draže Mihailovića. Očigledno je kako lokalna vlast cijeni četništvo, prezire antifašizam i ljude drugih nacionalnosti. Jednako vrijedi za ulice Mile Budaka u Mostaru ili školu Mustafe Busuladžića u Sarajevu. Lokalne vlasti takvim nazivima pokazuju koju stranu iz Drugog svjetskog rata smatraju „dobrim momcima“. Zagrebačke

Top