You are here
Home > Kultura

Studentski protesti 1968. godine, III deo: Drug Tito je rekao da su studenti u pravu

Treći deo našeg serijala o studentskim protestima 1968. godine. Prethodni tekst možete pročitati na linku: https://zrnosoli.com/2018/11/09/studentski-protesti-1968-godine-ii-deo-pariz-berlin-i-prag/   "Drug Tito je rekao da su studenti u pravu". Ovo je već je čuvena rečenica iz filma Varljivo leto ’68. ali mnogi bivši studenti, kada sagledaju sve događaje sa vremenske distance, kažu: “Ala nas je preveslao, baš je bio maher!” Iako su demonstracije u Beogradu deo globalnog talasa studentskih protesta, uzroci su im većim delom bili vezani za specifične prilike u Jugoslaviji. Nezadovoljstvo je posebno bilo usmereno prema istaknutim predstavnicima vladajuće Partije koje su počeli nazivati "crvenom buržoazijom". Treba pomenuti i da je do jednog sukoba vlasti i akademaca Beogradskog univerziteta došlo na kraju 1966. zbog mitinga protiv rata u Vijetnamu. Među beogradskim studentima 1968. godine naglo

Studentski protesti 1968. godine, II deo: Pariz, Berlin i Prag

Drugi deo našeg serijala o studentskim protestima 1968. godine. Prvi deo možete pročitati na linku: https://zrnosoli.com/2018/11/02/studentski-protesti-1968-i-deo/   Pariski maj Februara 1968. pariski studenti su tražili da se ukine zabrana slobodne komunikacije između muških i ženskih studentskih domova. Ipak, što su tražili bolje uslove studiranja, studenti su se pobunili i protiv De Golove vlasti. Maja 1968. je došlo do niza građanskih nemira. Francuski studenti su 1968. imali veliku podršku levice i intelektualaca i premda je De Gol te godine na izborima odneo pobedu, ubrzo se penzionisao.Studentski protest je pokazao sve slabosti degolističkog režima i činilo se da se vlast neće oporaviti od tog udarca.     Smatra se da te godine studentski protesti nigde nisu imali takvu masovnost kao u Francuskoj. Čuveni posteri-karikature iz tog doba prikazuju De

Bio bih samo lovac u žitu

„Stalno govorim drago mi je što smo se upoznali ljudima koje mi uopšte nije drago da upoznam. Ako hoćeš da ostaneš živ, moraš da govoriš takve stvari.“ „Ono sto zaista može da me nokautira je knjiga nad kojom, kada je pročitate, poželite da autor te knjige bude vaš bliski prijatelj i da ga možete pozvati telefonom kad god vam to padne napamet. To se, međutim, ne događa naročito često.“ -J. D. Salinger, Lovac u žitu Lovac u žitu (The Catcher in the Rye) je možda najpoznatije delo američkog pisca Džeroma Dejvida Selindžera (Jerome David Salinger) objavljeno 1951. godine. Reč je o knjizi koja je i danas veoma popularna, ali je u vreme kada je objavljena bila vrlo kontroverzna, pa čak i zabranjivana (mahom

Pitralon: kolonjska ili bojni otrov?

„Pitralon” je bio standardni losion poslije brijanja u socijalističkoj Jugoslaviji. Radilo se o licenci legendarnog njemačkog after shavea nastalog početkom 20. st. Bio je poznat po tome što bi ste poslije njegove primjene mirisali poput benzinske crpke. Još gore od samog mirisa ove kolonjske vode je njeno ime- pitralon, koje više zvuči kao naziv za bojni otrov. “Pitralon” se koristio kada ništa drugo nije bilo pri ruci poslije korištenja žileta. Mnogi su davali prednost rakiji pred “Pitralonom“. U vojsci su ga oni koji su imali ozbiljnijih problema s alkoholom čak i pili. Usprkos tome ova reklama za „Pitralon”, objavljena na zadnjoj stranici zagrebačkog časopisa „Globus” iz siječnja 1963., jednostavno je impresivna. Obratite pozornost na prsten na muškarčevoj ruci dok ga gleda mlada djevojka. Ukratko, ako

Da li će ukinuti South Park?

South Park je američka animirana serija za odrasle, prvi put emitovana 1997. godine. Bavi se doživljajima četvorice dečaka i njihovih sugrađana, a karakteristična je po grubom jeziku (u početku i vrlo gruboj, „sirovoj“ animaciji) i satiričnom i crnom humoru, koji je često korišćen kako bi se savremeno društvo podvrglo kritici i podsmehu. Premda je South Park serija sa specifičnim humorom koji osoba ili voli ili ne može da svari (a ponekad ume i da „udari gde boli“, pa i da uvredi), našla je svoje mesto u dokumentarnom filmu Sto najvećih crtanih filmova (i to na visokom, trećem mestu – odmah iza Toma i Džerija i Simpsonovih). Takođe, ova serija je dobila i brojne nagrade – čak četiri Emija i Peabody nagradu. Međutim,

Kintsugi- Drevna japanska umjetnost sastavljanje slomljene keramike

Ispadanje keramičkog tanjura, vaze, čaše ili posude obično znači kraj za taj komad posuđa. Šteta i žalost su još veći ako se usput radi o nekom vrijednom komadu keramike ili komadu keramike za koji smo posebno vezani. Youtube i facebook savjeti o lijepljenju keramike naravno ne funkcioniraju. Potapanje u mlijeko neće spasiti vašu polomljenu vazu. Međutim, drevna japanska umjetnost sastavljanja razbijene keramike hoće. Kintsugi se kao posebna umjetnička tehnika u Japanu počeo razvijati prije 5 stoljeća. U doslovnom prijevodu kintsugi znači „zlatno spajanje“. Prema legendi japanski šogun Ashikaga Yoshimasa iz 15. vijeka poslao je razbijenu posudu za čaj u Kinu na popravak. Nakon nekog vremena kineski majstori su mu vratili posudu zalijepljenju metalom. Posuda je bila toliko ružna da su japanski majstori odlučili

Znate li u kojem gradu se nalazi naš jedini partizanski hor?

Period narodno oslobodilačke borbe i kulta te borbe nakon rata stvorio je mnoštvo partizanskih pjesama. Manji dio ih je nastao i prije rata, poput čuvene Bilećanke ispjevane u logoru za političke zatvorenike Bileća 1940 godine. Jedan dio partizanskih pjesama prepjevane su strane pjesme, najčešće ruske. Takva je „Po šumama i gorama“. Na istu melodiju postoji naša verzija, ruska komunistička verzija i verzija takozvane Bijele armije admirala Aleksandra Kolčaka "Marš sibirskih strijelaca". Postoji nekoliko slučajeva da je ista melodija korištena od više zaraćenih strana. Takva je partizanska pjesma „Nas dva brata, oba ratujemo“. Postoje četnička verzija ove pjesme "Nas dva brata, oba četujemo", sa sličnim tekstom. Na istu melodiju napisana je i četnička pjesma „Nad Kraljevom živa vatra seva“. Nedavno je Danica Crnogorčević na

Odakle mongolska narodna nošnja na otoku Pagu?

Intenzivno prepletanje različitih, pa i vrlo udaljenih kultura, smatra se izrazitim obilježjem suvremenog društva koje je to omogućilo naprednim sredstvima transporta i prijenosa podataka. Do nedavno kulture i društva su bila razmjerno zatvorena pa su i vanjski utjecaji na njih manje mogli doći do izražaja. Prema tome predmoderna društva imali su kulturu koja je bila „čišća“ i bliža zajednicama koje su bile u njihovoj osnovi. Da li je to baš tako? Utjecaj iz daleka nije nešto neočekivano kada govorimo o „visokoj“ kulturi, kulturi obrazovanih i bogatih. Iznenađenje predstavlja utjecaj iz jako udaljenih područja na tradicijsku kulturu širokih slojeva, primjerice narodne nošnje. Među iznimno raznovrsnim hrvatskim narodnim nošnjama ističe se ženska narodna nošnja grada Paga, a u njoj posebno trokutasto, platneno pokrivalo

U Tuzli obješen Miroslav Krleža

Jedino mjesto gdje je stvarno uskrsnuće moguće je teatar. Još u staroj Grčkoj teatar je uskršnjavao ljude. Crkva je teret uskrsnuća preuzela na svoja nejaka pleća prije 2000 godina. I danas ne zna što bi s tim teretom. Ovako otprilike počinje kazališna predstava „Krleža“ s kojom su sinoć u Narodnom pozorištu Tuzla otvoreni 18. književni susreti Cum grano salis u Tuzli. Predstava zapravo ima mnogo duži naziv: „Krleža ili što su nama zastave i što smo mi zastavama, pa da za njima tako plačemo.“ Predstava je šokantna i provokativna i to namjerno. Točno je onakva kakva i treba biti. Svakako se ne radi o predstavi za svakoga, posebno ne za one nacionalno osjetljive. Za Krležu kao i za predstavu „Krleža“ nije bilo

Bubuljice su IN: novi modni trend

Bubuljice nisu samo pubertetlijski problem. Oko 25% žena starijih od 30 ima bubuljice. Do nedavno su glumci, youtuberi, blogeri i drugi slavni pokušavali sakriti nepravilnosti na licu i bubuljice. Međutim, stvari se lagano mijenjaju. Instagramska zvijezda Kali Kushner među prvima je odlučila pokazati svoje lice bez šminke. Kushner je pokrenula novi trend kada je počela objavljivati fotografije i kratke priče o svojoj borbi s bubuljicama. Ova 23-godišnjakinja naišla je i na podršku i na osude okoline. Prometni policajac bio je ubijeđen kako je Kushner narkomanka. S druge strane, njen suprug ju je podržao. Otvoreno prikazivanje bubuljica svakako je olakšanje mnogima. Dosadašnji modni trendovi nalagali su „porculansko“ lice, savršeno glatko, bez bora, tragova i naravno bez bubuljica. Kushner nije jedina. Britanska blogerka Em

Top