You are here
Home > Kultura

Vratio knjigu u biblioteku nakon 40 godina

Sastavni dio bibliotekarskog posla je i „ratovanje“ sa neodgovornim članovima biblioteke koji ne vraćaju knjige na vrijeme. Neke biblioteke „proganjaju“ neodgovorne članove, zovu ih, šalju im mailove i na druge načine pokušavaju vratiti knjige. Opet, dio biblioteka naplaćuje kazne neodgovornim članovima kako bi ih motivirali da vrate knjigu na vrijeme. Ponekad jednostavno ništa od toga ne pomaže i biblioteka se mora pomiriti da je knjiga nepovratno izgubljena. Ipak, slučaj iz Škotske budi nadu svim bibliotekama širom svijeta da knjige mogu biti vraćene. Naime, u škotskom gradu Aberdeenu neodgovorni član je knjigu vratio u biblioteku ni manje ni više nego nakon punih 40 godina. Radi se o kriminalističkom romanu „Dodir opasnosti“ Jamesa Jonesa koji je bio posuđen davne 1978. godine. Anonimni korisnik knjigu je

Iphone na slici staroj 150 godina? Ipak ne

Putovanje kroz vrijeme često je golicalo maštu ljudi. Već godinama na internetu se mogu pronaći „dokazi“ o putnicima kroz vrijeme. Neki youtuberi se čak predstavljaju kao putnici kroz vrijeme iz budućnosti. Međutim, na youtube je daleko više videa koji pronalaze „moderne predmete“ na slikama ili fotografijama starim više stotina godina. Tako je Peter Russell razgledajući Neue Pinakothek musej u Minhenu, Njemačka, primijetio „Iphone“ na slici staroj 150 godina. Radi se o slici „Očekivana“ iz 1860. godine koju je naslikao Ferdinand George Waldmüller. Naizgled, na slici djevojka gleda u iphone i ignorira momka koji joj nudi cvijeće. Svakako suvremena scena. Slika je sigurno autentična. Postavlja se pitanje kako onda Iphone izmišljen prije 10-ak godina može biti na slici staroj 150 godina? Odgovor je vrlo jednostavan-

Kineske vlasti u borbi protiv čudnih vjenčanja

Komunistička partija Kine koja ovom zemljom suvereno vlada još od 1949. godine posljednjih godina ima sve više problema s ponašanjem stanovništva Kine. Porastom standarda života i pojavom suvremenih tehnologija komunikacije Kinezi su počeli s ponašanjima koje Partija ne smatra dopuštenim. Partijski cenzori tako sa društvenih mreža sklanjaju sve „nemoralno“ i „protiv-državno“, mnoštvo društvenih mreža, filmova, video igara i drugih suvremenih sadržaja je zabranjeno. U pokušaju zadržavanja kontrole, Partija često propisuje šta je moralno, a šta nije. Tako su na red za ocjenu došla i vjenčanja. I to suvremena vjenčanja koja u Kini postaju sve čudnija i čudnija. Mora se priznati da se po ovom pitanju i nije toliko teško složiti s Partijom. Komunistička partija Kine proglasila je da preskupa i ekstravagantna vjenčanja nisu

Zagreb u Jugoslaviji: Invazija modernog

Modernost se nalazila u samim osnovama socijalizma. Po svojoj prirodi socijalizam je i u svojim pojavnim oblicima morao biti napredan, moderan. To uvijek nije bilo tako (primjerice u doba prevlasti tzv. socijalističkog realizma), no početkom 60-tih, u bivšoj Jugoslaviji činilo se da je to istina. O tome svjedoči i gradnja prve „modne kuće” u socijalističkoj Jugoslaviji. Izgrađena je u Praškoj ulici u Zagrebu. Prvotno je njezina čelična konstrukcija bila izložbeni paviljon na „Zagrebačkom velesajmu” u kojemu je bila 1959. postavljena izložba „Porodica i domaćinstvo” koja je trebala svjedočiti o obilju proizvoda široke potrošnje u ondašnjoj Jugoslaviji. Paviljon je u travnju 1960. premješten u samo središte Zagreba, gdje je pretvoren u prvu „modnu kuću” u onodobnoj Jugoslaviji. Uz privlačne proizvode „modna kuća” je posjetitelje privlačila i prvim

Tim Raketa: Džesi i Džejms ili Musaši i Kođiro

Većina ljudi koje poznajem je bar jednom pogledala Pokemone ili makar čula za njih. Pokémon je zapravo naziv medijske franšize koju je stvorio Satoši Tajiri 1996. godine i koja je u vlasništvu japanske firme Nintendo. Interesantno je da su Pokemoni svoj „život“ započeli u nekoliko igara za Nintendove prenosne konzole, a tek kasnije je stvorena popularna anime serija, koja prati doživljaje dečaka Eša na putu da postane Pokemon trener. Glavni negativci u Pokemonima su članovi Tima Raketa. Tim Raketa je predstavljen kao međunarodna organizacija koja se bavi krađom Pokemona. Vođa Tima Raketa je Đovani (Giovanni) i pojavljuje se s vremena na vreme, ali se zato redovno pojavljuju Džesi, Džejms i Mjau (Jessie, James i Meowth). Iako su u suštini negativci, mnogim fanovima Pokemona

Tom i Jerry- Mama Dvije Cipele

Tom i Jerry jedan je od najpoznatijih crtanih filmova u povijesti. Skoro svi smo gledali Tom i Jerry u večernjem terminu prije dnevnika i mrzili dnevnik jer je prekidao termin za crtane. Mnogi će se iznenaditi kada čuju da je prva epizoda Tom i Jerrya emitirana davne 1940.  godine. Toma i Jerrya osmislili su William Hanna i Joseph Barbera. Prva epizoda Tom i Jerrya emitirana je 10. februara 1940. godine. Ova epizoda nazvana „Mačak dobija čizmu“ bitno se razlikovala od kasnijih „klasičnih“ epizoda. Ime Tom i Jerry nije ni postojalo. Mačak se zvao Jasper, a miš Jinx. Osim toga, mačak je hodao na 4 noge i nije imao previše ljudskih osobina kao u kasnijim epizodama. Osim kućnog mačka i kućnog miša, u prvoj

Dobar otac: optužnica ćerke

“Prošlost, ćerko, da je upoznaš, može te stajati budućnosti.” -Rajner Kunce   Beata Niman (Beate Niemann) je ćerka šefa Gestapoa u Beogradu, Bruna Zatlera (Bruno Sattler). Dugo je smatrala da je njen otac nevin ležao u zatvoru Demokratske Republike Nemačke. Nije, naravno, mogla poreći da je Bruno Zatler znao za mnoga ratna zlodela, ali za njih su znali i mnogi drugi Nemci. Rođena 1942. godine, Beata Niman nije imala mnogo jasnih uspomena na oca, ali je rasla sa idealizovanom slikom o njemu, potpomognutom pričama majke, sestara i ostalih članova porodice. U Beatinoj porodici se o njenom ocu uvek govorilo sa poštovanjem, kao o časnom pruskom činovniku. Januara 1997. godine, Beata počinje da u arhivima, državnim ustanovama i bibliotekama detaljnije istražuje biografiju svoga oca. Od želje

Studentski protesti 1968. godine, III deo: Drug Tito je rekao da su studenti u pravu

Treći deo našeg serijala o studentskim protestima 1968. godine. Prethodni tekst možete pročitati na linku: https://zrnosoli.com/2018/11/09/studentski-protesti-1968-godine-ii-deo-pariz-berlin-i-prag/   "Drug Tito je rekao da su studenti u pravu". Ovo je već je čuvena rečenica iz filma Varljivo leto ’68. ali mnogi bivši studenti, kada sagledaju sve događaje sa vremenske distance, kažu: “Ala nas je preveslao, baš je bio maher!” Iako su demonstracije u Beogradu deo globalnog talasa studentskih protesta, uzroci su im većim delom bili vezani za specifične prilike u Jugoslaviji. Nezadovoljstvo je posebno bilo usmereno prema istaknutim predstavnicima vladajuće Partije koje su počeli nazivati "crvenom buržoazijom". Treba pomenuti i da je do jednog sukoba vlasti i akademaca Beogradskog univerziteta došlo na kraju 1966. zbog mitinga protiv rata u Vijetnamu. Među beogradskim studentima 1968. godine naglo

Studentski protesti 1968. godine, II deo: Pariz, Berlin i Prag

Drugi deo našeg serijala o studentskim protestima 1968. godine. Prvi deo možete pročitati na linku: https://zrnosoli.com/2018/11/02/studentski-protesti-1968-i-deo/   Pariski maj Februara 1968. pariski studenti su tražili da se ukine zabrana slobodne komunikacije između muških i ženskih studentskih domova. Ipak, što su tražili bolje uslove studiranja, studenti su se pobunili i protiv De Golove vlasti. Maja 1968. je došlo do niza građanskih nemira. Francuski studenti su 1968. imali veliku podršku levice i intelektualaca i premda je De Gol te godine na izborima odneo pobedu, ubrzo se penzionisao.Studentski protest je pokazao sve slabosti degolističkog režima i činilo se da se vlast neće oporaviti od tog udarca.     Smatra se da te godine studentski protesti nigde nisu imali takvu masovnost kao u Francuskoj. Čuveni posteri-karikature iz tog doba prikazuju De

Bio bih samo lovac u žitu

„Stalno govorim drago mi je što smo se upoznali ljudima koje mi uopšte nije drago da upoznam. Ako hoćeš da ostaneš živ, moraš da govoriš takve stvari.“ „Ono sto zaista može da me nokautira je knjiga nad kojom, kada je pročitate, poželite da autor te knjige bude vaš bliski prijatelj i da ga možete pozvati telefonom kad god vam to padne napamet. To se, međutim, ne događa naročito često.“ -J. D. Salinger, Lovac u žitu Lovac u žitu (The Catcher in the Rye) je možda najpoznatije delo američkog pisca Džeroma Dejvida Selindžera (Jerome David Salinger) objavljeno 1951. godine. Reč je o knjizi koja je i danas veoma popularna, ali je u vreme kada je objavljena bila vrlo kontroverzna, pa čak i zabranjivana (mahom

Top