You are here
Home > Društvo > Religija

Efendija Kurt: muftija i petokraka, vjera i partija

Izvan Tuzle slabo je poznat slučaj čuvenog tuzlanskog muftije Muhameda Šefketa efendije Kurta koji je rođen u Travniku 1879. godine. Školovao se u Mostaru, Sarajevu, Istambulu i Damasku. Do 1933. služio je kao tuzlanski muftija- najveći lokalni islamski vjerski poglavar. Ova služba trajno mu je osigurala nadimak „muftija Kurt“. Godine 1933. Kurt je izabran u ulema-medžlis, islamsko vjersko vijeće. Nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske ustaške vlasti stigle su i u Tuzlu. Nove vlasti su odmah donijele rasne zakone i zabranile upotrebu ćirilice. Osnovani su logori za sve one koje je režim smatrao neprijateljima. Ustaške vlasti počele su progoniti jevrejsko, romsko, srpsko i politički im nesklono stanovništvo. Ljudi su ubijani, kuće spaljivane, a vjerski objekti rušeni. Progoni nisu trebali zaobići ni Tuzlu. Lokalne

Ortodoksni jevreji ne žele služiti izraelsku vojsku

Nakon nastanka države Izrael, prvi premijer David Ben-Gurion, dozvolio je malenoj zajednici od oko 400 ultra-ortodoksnih jevreja da ne služe vojsku. Pripadnici ove grupe koja se naziva haredi jevreji odbacuju moderno društvo i sekularnu državu. Posvećeni su proučavanju svetih spisa i molitvi. Sebe smatraju najpravovjernijim jevrejima. Ben-Gurion je možda želio zaštititi ovu malu grupu poslije holokausta, a možda ih je smatrao jednostavno toliko malobrojnim da nije ni bitno služe li vojsku. Međutim, danas je ovo postalo značajan problem. Broj haredi jevreja umnogostručio se za 70 godina. Danas pripadnika ove sljedbe judaizma u Izraelu ima oko 750,000 te čine 9,9% populacije. Ne služe vojsku, a većina ih ne želi raditi. Njihovo odbijanje da služe vojsku iritira druge građane Izraela koji su po ustavu

Sretna nova školska godina – Vaistinu sretna!

Učenici svih srednjih škola u Republici Srpskoj (RS) od ove jeseni su ukazom Vlade RS obradovani još jednim predmetom u Nastavnom planu i programu (NPP)- vjeronaukom. Dvadeset i pet godina nakon nametanja vjeronauka u NPP osnovnih škola u RS, vrijeme je došlo da se isti nametne i u srednje škole. Za razliku od svih drugih predmeta čija se opravdanost uvođenja u NPP važe dugo, ponekad čak i godinama, i kod kojih norma časova sedmične nastave zavisi od procjene važnosti toga predmeta za dati stručni profil (recimo, norma časova Logike u gimnazijama nije ista ukoliko pohađate jezički ili matematički smjer) vjeronauk je uveden Zaključkom Vlade RS broj 04/1-012-2-1499/18 od 07.06.2018. godine, kojeg je potpisala lično premijerka Željka Cvijanović. Isti taj Zaključak je

Moć praznoverja na Madagaskaru

Država Madagaskar sastoji se od osamnaest različitih etničkih grupacija. Do 1960. godine ova država bila je deo Francuske kolonijalne imperije, te se francuski uticaj sreće u arhitekturi, sistemima za odvodnjavanje, mnogim drugim područjima i prvenstveno u jeziku, koji je pored malgajskog službeni jezik države Madagaskar. Ipak, ni francuski uticaj, kao ni globalizacija, jedan od fenomena današnjice, nisu bili dovoljni da u potpunosti potisnu animizam i druga narodna verovanja zastupljena na ovom ostrvu. Narodna verovanja predstavljaju nešto u šta većina stanovnika Madagaskara veruje nebitno kojoj zvaničnoj religiji pripadaju. Prema istraživanju iz 2010. na ostrvu živi 51,8% protestanata i 38,1% rimokatolika. Jednu od okosnica ovih verovanja predstavlja reč fadi (fady) koja na malgajskom jeziku označava i sveto i tabu. Tako određene osobe mogu

Top