You are here
Home > Društvo > Ljudi i život

Studentski protesti 1968. godine, III deo: Drug Tito je rekao da su studenti u pravu

Treći deo našeg serijala o studentskim protestima 1968. godine. Prethodni tekst možete pročitati na linku: https://zrnosoli.com/2018/11/09/studentski-protesti-1968-godine-ii-deo-pariz-berlin-i-prag/   "Drug Tito je rekao da su studenti u pravu". Ovo je već je čuvena rečenica iz filma Varljivo leto ’68. ali mnogi bivši studenti, kada sagledaju sve događaje sa vremenske distance, kažu: “Ala nas je preveslao, baš je bio maher!” Iako su demonstracije u Beogradu deo globalnog talasa studentskih protesta, uzroci su im većim delom bili vezani za specifične prilike u Jugoslaviji. Nezadovoljstvo je posebno bilo usmereno prema istaknutim predstavnicima vladajuće Partije koje su počeli nazivati "crvenom buržoazijom". Treba pomenuti i da je do jednog sukoba vlasti i akademaca Beogradskog univerziteta došlo na kraju 1966. zbog mitinga protiv rata u Vijetnamu. Među beogradskim studentima 1968. godine naglo

Poručnik i Golijat

Eto, meni se posrećilo da pamtim zime kad su snegovi padali u vreme zimskog raspusta. Meni se posrećilo da odrastam u vreme kad su dede i babe još uvek živele na selima. Meni se posrećilo da pamtim doba kada se bukove cepanice nisu štedele, a kad su se štedele baterije u radio aparatu - tranzistoru, koji je uključivan samo da se čuje vremenska prognoza. Na tom sam radiju slušao još jedino onaj prenos sa montrealske olimpijade, te večeri kad su košarkaši preokrenuli onih minus 16 protiv Italijana. Dakle, posrećilo mi se da u zimske večeri slušam dedine priče u kojima nema Crvenkape, misleći u to doba kako je moj mudri starac prošao sito i rešeto i kako svašta zna... uvek potajno

Kako izgledaju nacionalističko vrijeđanje i govor mržnje

Prije nekoliko dana youtube korisnica Fatima Bajrić objavila je video pod naslovom „Diskriminacija mog indentiteta u multikulturalnom gradu“. U ovom videu Fatima Bajrić smatra kako je diskriminirana zato što joj je zabranjeno kupati se u bazenu Aqua Bristola u burkiniju. Burkini je vrsta kupaćeg kostima za pokrivene žene koji pokriva cijelo tijelo. Dio drugih plivačica žalio se na burkini Fatime Bajrić  i uprava ove privatne ustanove je prihvatila žalbe. Pitanje pokrivenosti dijelova tijela zbog vjerskih propisa nije jedinstven samo za Bosnu i Hercegovinu. Prisutan je širom Europe i svijeta, a razne zemlje su donijele razne propise. Naravno, u Bosni i Hercegovini ne postoje jasni propisi što otvara mogućnost za razne neprijatne situacije poput ove. Stanovnici Tuzle uglavnom su negativno reagirali na video Fatime

Muslimani uredili i očistili pravoslavno groblje

Prateći medije često se stiče dojam kako su međunacionalni odnosi na našim prostorima gori nego što stvarno jesu. U pokušaju privlačenja čitatelja, slušatelja i gledatelja, mediji će često bombastično izvještavati o incidentima i sukobima. Male znake solidarnosti i normalnih međuljudskih odnosa mediji često ignoriraju. A da takvih pozitivnih primjera zaista ima, ponovo svjedoči malo selo Puračić u blizini Tuzle. Puračić je selo u općini Lukavac, a poznato je kao mjesto održavanja jednog od najvećih vašera u ovom dijelu regije. U medije Puračić je, osim po vašeru, dospijevao i ranije. Tako su portali prenijeli da su 2015. godine zvona pravoslavne crkve i pop Slavko Pantelić ispratili dženazu (sahranu), efendije Mehmeda Mrahorovića. Općina Lukavac postala je nakon pobjede Edina Delića u utrci za načelnika poznata

Studentski protesti 1968. godine, II deo: Pariz, Berlin i Prag

Drugi deo našeg serijala o studentskim protestima 1968. godine. Prvi deo možete pročitati na linku: https://zrnosoli.com/2018/11/02/studentski-protesti-1968-i-deo/   Pariski maj Februara 1968. pariski studenti su tražili da se ukine zabrana slobodne komunikacije između muških i ženskih studentskih domova. Ipak, što su tražili bolje uslove studiranja, studenti su se pobunili i protiv De Golove vlasti. Maja 1968. je došlo do niza građanskih nemira. Francuski studenti su 1968. imali veliku podršku levice i intelektualaca i premda je De Gol te godine na izborima odneo pobedu, ubrzo se penzionisao.Studentski protest je pokazao sve slabosti degolističkog režima i činilo se da se vlast neće oporaviti od tog udarca.     Smatra se da te godine studentski protesti nigde nisu imali takvu masovnost kao u Francuskoj. Čuveni posteri-karikature iz tog doba prikazuju De

Bio bih samo lovac u žitu

„Stalno govorim drago mi je što smo se upoznali ljudima koje mi uopšte nije drago da upoznam. Ako hoćeš da ostaneš živ, moraš da govoriš takve stvari.“ „Ono sto zaista može da me nokautira je knjiga nad kojom, kada je pročitate, poželite da autor te knjige bude vaš bliski prijatelj i da ga možete pozvati telefonom kad god vam to padne napamet. To se, međutim, ne događa naročito često.“ -J. D. Salinger, Lovac u žitu Lovac u žitu (The Catcher in the Rye) je možda najpoznatije delo američkog pisca Džeroma Dejvida Selindžera (Jerome David Salinger) objavljeno 1951. godine. Reč je o knjizi koja je i danas veoma popularna, ali je u vreme kada je objavljena bila vrlo kontroverzna, pa čak i zabranjivana (mahom

Vizija Panonskih jezera jedne djevojčice iz 1974. godine

Često se dešava da su djeca daleko ispred svog vremena i da jasnije od odraslih vide budućnost. Međutim, primjer tuzlanske djevojčice Desanke Bojić tako dobro je predvidio budućnost Tuzle da ostavlja bez teksta. Grad Tuzla, Bosna i Hercegovina, dugo je bio poznat kao sjedište teške industrije, mjesto zagađenog zraka, zagađene vode i zagađenog tla. U Tuzli je postojalo nekoliko teških zagađivača koji su predstavljali opasnost za čitavu regiju. Upravo u tako zagađenom gradu, djevojčica Desanka Bojić je 1974. godine, točno do u detalj predvidjela razvoj turizma u Tuzli koji će se desiti za točno 29 godina. Okružena dimnjacima termoelektrane, hemijskom industrijom, livnicom čelika i rudnicima uglja, ova djevojčica je detaljno predvidjela kako će se u Tuzli izgraditi slana jezera i razviti turizam. I

Zajebo’ seljak zemljicu vražjih gospodara

Čuvena pjesma „Crveni makovi“ hrvatskog književnika i istaknutog HSS-ovca Mihovila Pavleka Miškine redovno se izvodi na komemoraciji žrtvama ustaškog logora Jasenovac. Sam Miškina je stradao u Jasenovcu. Iako je bio Hrvat, ustašama je bio nepodoban zato što je bio ljevičar i član Hrvatske seljačke stranke. Međutim, pjesma „Crveni makovi“ ne govori o logoru Jasenovac. Niti o bilo kojem drugom logoru. U „Crvenim makovima“ Miškina je opjevao višestoljetna stradanja seljaka i njihove muke. Stihovi nam govore kako je seljak godinama i generacijama stvarao, a hajduk mu otimao. Baruni i grofovi su vladali, španovi pravdu krojili, seljaka mučili. Na kraju je seljak prokleo zemljicu vražjih gospodara. Umjesto zlatne pšenice niknuo korov natopljen seljačkom krvlju i mukom- crveni makovi. Upravo taj sistem u kome pošten čovjek

Studentski protesti 1968. (I deo)

Prvi deo našeg serijala o studentskim protestima 1968. godine...   Čuvena 1968. – godina barikada, nova levica protiv stare, studentski protesti širom sveta, „drug Tito je rekao da su studenti u pravu“... Sve ovo se najčešće pominje kada je u pitanju studentski bunt. Ove godine se navršilo pedeset godina od studentskih protesta čuvene 1968. Ipak, pre nego što počnemo priču o 1968. godini treba istaći da je značajnih protesta bilo i ranije – ne zaboravimo da je Revolucionarni studentski pokret delovao između dva rata, a student Žarko Marinović je tragično ubijen tokom studentskog štrajka 1936. godine (dan njegove pogibije, 4. april, se obeležava u Srbiji kao dan studenata). Pedesetih godina bilo je pobuna u Istočnoj Evropi – 1953. u Istočnoj Nemačkoj, a 1956.

O jednom nesporazumu: a nije Dejtonski

Onaj veliki „nekom rat – nekom brat“ učinio je da početkom prošlog veka Austrijanci naprave dobar makadamski put kojim su tada spojili Pljevlja i Rudo, odnosno pljevaljski rudnik uglja sa železničkom prugom koja je od Rudog preko Višegrada vodila za Sarajevo. Prošlo je prvo poluvreme velikog svetskog rata, a u drugom poluvremenu istog rata koje neki ipak još zovu i Drugi svetski rat, kao debitant u novom timu, u igru je ušao novi igrač. Musolinijeva Italija... I kako je ušao, dobio je zaduženje da pokriva baš ovaj deo terena. Izabrao je i taktiku: umrtviti igru, vreme prolazi, ništa se na dešava... i odjednom – bum! Forza azzurri... - Frateli... Vasa prinćipesa Jelena - nasa regina, nasa kraljica... Pa sve da se Jelena, ćerka kralja

Top