You are here
Home > Društvo > Ekonomija

Kako tražiti posao u Bosni i Hercegovini?

Bosna i Hercegovina ima službi za zapošljavanje više nego ijedna država u okruženju. Svaki od 10 kantona ima službu za zapošljavanje, Republika Srpska ima svoju službu za zapošljavanje, Federacija BiH ima svoju službu za zapošljavanje, Brčko distrikt ima svoju službu za zapošljavanje. Iako postoji čak 13 službi za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini, sve te silne službe neće vam naći posao. Neće čak ni pokušati. Ako budete dosadni sa zapitkivanjem, možda vam čak i kažu: „Nećemo vam mi tražit posao.“ I to je brutalna istina Bosne i Hercegovine. Službe za zapošljavanje ne traže posao, ne daju prava, ne savjetuju... Njihova jedini stvaran posao je vođenje evidencije o nezaposlenima i to tako da mi ne znamo koliko stvarno ljudi ne radi. Moglo bi

Sjećate li se ŠIPAD-a?

Kada je Austro-Ugarska monarhija 1878. okupirala Bosnu i Hercegovinu jedini resurs kojeg je bila potpuno svjesna bilo je drvo. Austro-Ugarski agenti su godinama prije okupacije opisivali i popisivali Bosnu i Hercegovinu. I gotovo svi odreda su primijetili da je ova zemlja izuzetno bogata drvetom. Bila su to druga vremena. Šumarije nisu sadile drvo več ga sjekle. Šume nisu bile obnovljiv resurs kao danas, a opet drvo je bilo mnogo važnije nego što je to danas. U vremenima prije masovne primjene armatura i betona, drvo je bilo jedan od glavnih građevinskih materijala. Kasnije će Austro-Ugarske kompanije otkriti i važnost uglja, slanice, boksita, željeza, olova, zlata i drugih minerala u Bosni i Hercegovini. Međutim, neposredno nakon okupacije najvrjedniji resurs bilo je drvo. I postavilo

Avion duhova u Madridu

Stoljećima su moreplovci na svjetskim morima susretali napuštene brodove bez posade. Često su ih nazivali „brod duhova“ jer je izgledalo kao da brodom zaista upravljaju duhovi. Ali nova vremena donose i nove pojave. Tako je u Madridu „otkriven“ misteriozni „avion duhova“. Ovaj „avion duhova“ parkiran je i nedirnut više od 10 godina na madridskom aerodromu Adolfo Suárez Barajas. Tek nakon 10 godina uprava aerodroma postavila je sebi pitanje za koje se mnogi čude kako nije postavljeno ranije- Čiji je to zapravo avion i zašto je tamo? Punih 10 godina radnici aerodroma gledali su u misteriozni avion i nisu se zapitali zašto je trajno parkiran na njihovom aerodromu. Radi se o avionu McDonnell Douglas MD87  vrijednom 1 milijun 1,14 milijuna eura. U međuvremenu neko je

Njemačka zatvara sve svoje 84 termoelektrane na ugalj  

Njemačka je još od 19. stoljeća bila jedan od najvećih svjetskih potrošača i proizvođača uglja. Energetska strategija države zasnivala se na proizvodnji struje spaljivanjem uglja. Međutim, zadnjih 10-ak godina, Njemačka se odlučno okrenula obnovljivim izvorima energije. Njemačka vlada objavila je 26.1. ove godine kako će Njemačka zatvoriti sve svoje termoelektrane na ugalj u sljedećih 19 godina. Radi se o ukupno 84 termoelektrane. Također, još od ranije sve zemlje Europske Unije odustale su od gradnje novih termoelektrana na ugalj. Danas termoelektrane na ugalj proizvode 40% električne energije u Njemačkoj. Radi se o velikom postotku, ali bitno je spomenuti da se udio uglja u proizvodnji struje iz godine u godinu smanjuje. U 2018. godini obnovljivi izvori energije postali su vodeći proizvođač struje u Njemačkoj

Zimsko kupanje: Plava laguna u Tuzli?

Čovjeku razne ideje padaju na pamet na WC šolji i ponekad u snu. Valjda su to trenutci kad se misli slobodnije vrte po glavi. Onda tu i tamo dođe na pamet i nešto pametno, valjda. Jutros se probudim relativno neispavan. Kao i uvijek sjećam se šta sam sanjao. Taman pred jutro sanjam da sam s prijateljem otišao na Panoniku. Panonska jezera su kompleks umjetnih slanih jezera u centru Tuzle, građen od 2003. godine. I tako u tom mom snu, okolo snijeg, pohladno, a Panonika puna ljudi, kupaju se. Pričamo: „Sredina januara, a svi se kupaju“. Do buđenja okupao se i ja. Ustanem i nešto razmišljam i razmišljam o tom kupanju. Panonska jezera najveća su turistička atrakcija Tuzle. Svake godine privuku više posjeta nego

Sa ćuna na inćuna

Prije neki dan u Živinicama, gradiću blizu Tuzle, otvorena je fabrika za preradu inćuna. Koliko god im ime bilo smiješno, inćuni su popularna riba širom svijeta. Fabrika je zamišljena da proizvodi za izvoz. Izgrađena je uz pomoć španjolskog investitora. Riba će se uvoziti, preraditi i izvesti. Hvali lokalni načelnik Samir Kamenjaković (SDP) projekt koji će zaposlit 250 ljudi. I sve to fino i super. Dobro, jeste malo čudno što Kamenjaković hvali fabriku jer „Ono što je vrlo značajno je da za posao u fabrici nisu potrebne kvalifikacije pa će tako ovo biti prilika i za one koji imaju završenu samo osnovnu školu da sebi obezbijede egzistenciju“. Obično svi gledaju da neuku radnu snagu prekvalifikuju i zaposle u visokotehnološkim poslovima koji su isplativi, ali

Afrička tvornica koja pretvara smeće u električnu energiju, čistu vodu i cigle

Afrika je dugo smatrana za zaostali kontinent po kome šetaju plemena, lavovi i zebre. Međutim, daleko od naših pogleda i Afrika se ubrzano razvija. Širom kontinenta ekonomije su u usponu, otvaraju se novi poslovi, a kupovna moć stanovništva raste. Ubrzano rastu i afrički gradovi koji će ubrzo postati neke od najmnogoljudnijih metropola na svijetu. Takav grad je i Adis Abeba, glavni grad Etiopije. Samo Etiopija ima rast BDP-a od 10% godišnje što je u rangu Kine u vrijeme najvećeg uspona. Upravo je rast gradova počeo stvarati nove izazove i nove probleme. Afričke metropole nisu spremne na priliv novih stanovnika. Gradovi rastu brže nego što to infrastruktura može podnijeti. Nedostaje javnog prijevoza, prijevoza između gradova, vodovodne mreže, ali i redovnog odvoženja smeća. Kada milijuni

Po prvi put javni prijevoz postaje potpuno besplatan

Jedna od kapitalističkih parola jeste i ona da „Ne postoji besplatna večera“. Ova parola nam želi poručiti da će sve na kraju neko platiti, pa čak i ono što dobijemo naizgled besplatno. Navikli smo plaćati karte za prijevoz. Niko i ne očekuje da su javni prijevoz, busevi, vlakovi, tramvaji ili trajekti besplatni. „Plati pa se klati“. Međutim, mala ali visoko razvijena zemlja Luksemburg odlučila je primijeniti drugačiji sistem. Naime, nova luksemburška vlada odlučila je ukinuti karte za javni prijevoz u zemlji koji bi tako postao potpuno besplatan. Od ljeta 2019. godine Luksemburg bi trebao postati prva zemlja na svijetu sa besplatnim javnim prijevozom. Ukidanjem karata od ljeta 2019. vlada Luksemburga preuzet će na sebe troškove javnog prijevoza građana. Radi se od oko 1

Španjolska povećava minimalnu plaću za 22%

Rast minimalne plaće i kod nas i u zapadnim zemljama već godinama ne prati rast troškova života. Što je još poraznije,rast minimalne plaće ne prati ni rast prihoda uprava kompanija. Španjolska je odlučila smanjiti ovaj jaz između radnika i šefova povećanjem minimalne plaće za 22%. Od januara 2019. godine španjolske vlasti će povećati minimalnu plaću na 900 eura. Za usporedbu, u Bosni i Hercegovini je minimalna plaća 210 eura, u Srbiji 329 Eura, a u Hrvatskoj 465 eura. Iako naizgled povećanje minimalne plaće djeluje kao štetno za poslodavce i poslovanje ne radi se o štetnoj mjeri. Veća minimalna plaća motivira radnike, potiče radnike da ostanu u zemlji umjesto da traže sreću u iseljavanju i vraća veću količinu novca na realno tržište. Iako ima minimalnu

Anto Domazet: Kod nas je uspjeh pojedinačan, a u Europi masovan

Ekonomist, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i bivši zastupnik SDP-a BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH prof.dr. Anto Domazet podijelio je na svom facebook profilu status o razlikama između uspjeha kod nas i u Europi. Status prenosimo u cjelosti: "Sretoh se neki dan u Titovoj sa Dinom Merlinom. Pita me on, uspješan umjetnik i poslovni čovjek u estradi u globalnim okvirima, kako ja gledam na ovu situaciju i kako bi ljudi mogli bolje živjeti u Bosni i Hercegovini. Kažem mu da i u BiH i Europi ima uspješnih ljudi. Ali ima jedna velika razlika. Kod nas je uspjeh stvar pojedinca, u Europi on je proizvod sistema. Zato su u BiH samo pojedinci uspješni ili zadovoljni životom, a vlada masovno nezadovoljstvo, čak

Top