You are here
Home > Društvo > Ekonomija

Sa ćuna na inćuna

Prije neki dan u Živinicama, gradiću blizu Tuzle, otvorena je fabrika za preradu inćuna. Koliko god im ime bilo smiješno, inćuni su popularna riba širom svijeta. Fabrika je zamišljena da proizvodi za izvoz. Izgrađena je uz pomoć španjolskog investitora. Riba će se uvoziti, preraditi i izvesti. Hvali lokalni načelnik Samir Kamenjaković (SDP) projekt koji će zaposlit 250 ljudi. I sve to fino i super. Dobro, jeste malo čudno što Kamenjaković hvali fabriku jer „Ono što je vrlo značajno je da za posao u fabrici nisu potrebne kvalifikacije pa će tako ovo biti prilika i za one koji imaju završenu samo osnovnu školu da sebi obezbijede egzistenciju“. Obično svi gledaju da neuku radnu snagu prekvalifikuju i zaposle u visokotehnološkim poslovima koji su isplativi, ali

Afrička tvornica koja pretvara smeće u električnu energiju, čistu vodu i cigle

Afrika je dugo smatrana za zaostali kontinent po kome šetaju plemena, lavovi i zebre. Međutim, daleko od naših pogleda i Afrika se ubrzano razvija. Širom kontinenta ekonomije su u usponu, otvaraju se novi poslovi, a kupovna moć stanovništva raste. Ubrzano rastu i afrički gradovi koji će ubrzo postati neke od najmnogoljudnijih metropola na svijetu. Takav grad je i Adis Abeba, glavni grad Etiopije. Samo Etiopija ima rast BDP-a od 10% godišnje što je u rangu Kine u vrijeme najvećeg uspona. Upravo je rast gradova počeo stvarati nove izazove i nove probleme. Afričke metropole nisu spremne na priliv novih stanovnika. Gradovi rastu brže nego što to infrastruktura može podnijeti. Nedostaje javnog prijevoza, prijevoza između gradova, vodovodne mreže, ali i redovnog odvoženja smeća. Kada milijuni

Po prvi put javni prijevoz postaje potpuno besplatan

Jedna od kapitalističkih parola jeste i ona da „Ne postoji besplatna večera“. Ova parola nam želi poručiti da će sve na kraju neko platiti, pa čak i ono što dobijemo naizgled besplatno. Navikli smo plaćati karte za prijevoz. Niko i ne očekuje da su javni prijevoz, busevi, vlakovi, tramvaji ili trajekti besplatni. „Plati pa se klati“. Međutim, mala ali visoko razvijena zemlja Luksemburg odlučila je primijeniti drugačiji sistem. Naime, nova luksemburška vlada odlučila je ukinuti karte za javni prijevoz u zemlji koji bi tako postao potpuno besplatan. Od ljeta 2019. godine Luksemburg bi trebao postati prva zemlja na svijetu sa besplatnim javnim prijevozom. Ukidanjem karata od ljeta 2019. vlada Luksemburga preuzet će na sebe troškove javnog prijevoza građana. Radi se od oko 1

Španjolska povećava minimalnu plaću za 22%

Rast minimalne plaće i kod nas i u zapadnim zemljama već godinama ne prati rast troškova života. Što je još poraznije,rast minimalne plaće ne prati ni rast prihoda uprava kompanija. Španjolska je odlučila smanjiti ovaj jaz između radnika i šefova povećanjem minimalne plaće za 22%. Od januara 2019. godine španjolske vlasti će povećati minimalnu plaću na 900 eura. Za usporedbu, u Bosni i Hercegovini je minimalna plaća 210 eura, u Srbiji 329 Eura, a u Hrvatskoj 465 eura. Iako naizgled povećanje minimalne plaće djeluje kao štetno za poslodavce i poslovanje ne radi se o štetnoj mjeri. Veća minimalna plaća motivira radnike, potiče radnike da ostanu u zemlji umjesto da traže sreću u iseljavanju i vraća veću količinu novca na realno tržište. Iako ima minimalnu

Anto Domazet: Kod nas je uspjeh pojedinačan, a u Europi masovan

Ekonomist, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i bivši zastupnik SDP-a BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH prof.dr. Anto Domazet podijelio je na svom facebook profilu status o razlikama između uspjeha kod nas i u Europi. Status prenosimo u cjelosti: "Sretoh se neki dan u Titovoj sa Dinom Merlinom. Pita me on, uspješan umjetnik i poslovni čovjek u estradi u globalnim okvirima, kako ja gledam na ovu situaciju i kako bi ljudi mogli bolje živjeti u Bosni i Hercegovini. Kažem mu da i u BiH i Europi ima uspješnih ljudi. Ali ima jedna velika razlika. Kod nas je uspjeh stvar pojedinca, u Europi on je proizvod sistema. Zato su u BiH samo pojedinci uspješni ili zadovoljni životom, a vlada masovno nezadovoljstvo, čak

Trebamo li uništiti Aluminij Mostar kao osvetu Hrvatima?

Privredu Bosne i Hercegovine smo skrhali, uništili, upropastili, rasturili, razjebali! Nema riječi u našem jeziku koje bi opisale kolika je katastrofa za Bosnu i Hercegovinu i sve njene narode uništavanje privrede. I nema tu izuzetka. I Srbi i Hrvati i Bošnjaci su uništili privredu na prostoru koji su kontrolirali u ratu i nakon rata. Privredu nije uništio rat već pljačka za vrijeme rata i nakon rata. U Tuzli je holding hemijske industrije SodaSo u prvih sedam poslijeranih godina izgubio 99% vrijednosti, ili u parama oko 500 milijuna dolara vrijednosti. Direktna ratna šteta na svoj industriji Tuzle bila je mizernih 16 milijuna dolara. Slično je prošao i Energoinvest, najveće jugoslovensko preduzeće. Svi veliki industrijski sistemi su rastavljeni na fabrike, a zatim su te fabrike

Indijska ekonomija raste brže od kineske

Indija sve brže postaje „nova Kina“. Ubrzani ekonomski razvoj ove azijske države se ne zaustavlja. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda indijska ekonomija porast će za 7,3% u periodu 2018-2019. Za usporedbu, MMF procjenjuje kako će Kina u 2018. rasti 6,6%, a u 2019. 6,4%.  Ovime bi Indija prestigla Kinu kao ekonomiju s najbržim rastom na svijetu u 2017. godini. Ipak, Indija nije bez izazova. Rast cijena nafte i veća globalna financijska nesigurnost mogli bi dovesti do laganog rasta inflacije u Indiji. MMF međutim procjenjuje kako će Indija srednjoročno imati stabilan ekonomski rast. Svoju ekonomsku stabilnost Indija može zahvaliti provedenim reformana i velikoj domaćoj potražnji. Ipak se radi o zemlji sa 1,3 milijarde stanovnika. Uspon Indije samo je još jedan od primjera kako nekadašnje zemlje

Lidl i Srbija: Čudo neviđeno

Njemački trgovački lanac Lidl jučer je svečano otvorio prvih 16 prodavnica u Srbiji. Dolazak Lidla na srpsko tržište svakako će dovesti do bitnih promjena. Međutim, ti ni u pola nije bilo dramatično kao samo otvaranje prvih trgovina. Lidlu je reklama svakako odgovarala. Ovaj trgovački lanac svakako se potrudio dobro reklamirati. Ipak, lidlove reklame nisu ni u pola bile efikasne kao reklama koju je Lidlu napravila vlast u Srbiji na čelu sa Aleksandrom Vučićem. Javnost je kroz tabloide i medije sklone vlastima mjesecima pripremana za otvaranje Lidla. Medijska atmosfera stvarala je histeriju oko Lidla. Otvorit će se uskoro. Pa još samo malo. Samo što nije. Evo sad će. Ipak je malo odgođeno ali će uskoro... Atmosfera vječnog iščekivanja stvorila je od Lidla u Srbiji

Termoelektrana u Teksasu se gasi jer nije isplativa

Termoelektrana na ugalj Oklaunion u Teksasu zatvara se do 2020. godine, najavili su zvaničnici. Ova elektrana od 700 megavata pokazala se neprofitabilnom i nekonkurentnom na tržištu energije. Činjenica je da se proizvodnja električne energije značajno mijenja. Obnovljivivi izvori energije zauzimaju sve veći udio na tržištu. Radi se o petoj termoelektrani na ugalj u Teksasu koja je ove godine najavila zatvaranje. Potop termoelektrana izazvan je i smanjenjem cijene plina koji je jedan od najvećih izvora energije. Donald Trump u kampanji je obećavao da će pomoći termoelektranama na ugalj, ali obećanja nije ispunio. Njegova administracija nije pronašla načine da pomogne termoelektranama. Još od 2016. godine gas je prestigao ugalj i postao najveći izvor energije. Čak 47% zatvorenih elektrana u Sjedinjenim Američkim Državama između 2008. do

Na svu sreću propao projekt bloka 7 termoelektrane Tuzla

BH mediji danas su prenijeli vijest kako je kineski konzorcij odustao od investicije u blok 7 termoelektrane Tuzla. Vlasti su dugo najavljivale i obećavale ovaj projekt vrijedan 1,5 milijardi KM. Projekt je trebao koštati više od budžeta Bosne i Hercegovine. Kineski investitori navodno su odustali zbog nesposobnosti BH administracije koja godinu dana nije bila u stanju donijeti sve potrebne političke i zakonodavne odluke vezano za projekt. Na kraju je stvar finalno stopirao Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine koji se nije sastao na vrijeme. Ovaj parlament zakasnio je s izglasavanjem finalnog odobrenja za projekt. Bosna i Hercegovina je ušla u izbornu kampanju kada ionako nema ništa od sjednica parlamenta. Nakon izborne kampanje po pravilu slijede dugi mjeseci natezanja oko sastavljanja vlasti

Top