You are here
Home > Društvo

Mediji su dobar sluga, ali loš gospodar

Kad smo mi bili deca postojala je jedna igra stara vekovima, a zvali smo je ŠAH. Ima još ljudi koji je se sećaju i koji pamte kako se kreću figure, ali sve to već pomalo počinje ličiti na one stare zanate koji izumiru. Pamtim berbernicu sa tri stolice i velikim ogledalima, velikom zidanom peći i dugačkom, veoma dugačkom klupom. Stočić, dve stolice, drveni stojeći čiviluk. Uramljena slika Maršala i dva novinska postera na zidu: FK Partizan iz 1966. i FK Željo sa Bukalom, Sprečom, Janjušem i Jankovićem - rezultat kompromisa tri berberina koji od jutra do mraka dube na nogama i zveckaju makazama – idu li ti ljudi ikad na spavanje?. Najvažniji deo inventara, važniji od makaza i od mašinica koje zuje

Zvona Notr Dama

To je to! Dočekali smo i osmu sezonu Igre prestola! Konačno! I tako sam, bez obzira na to što (kao i mnogi drugi fanovi) smatram da je kvalitet serije pomalo opao, jedva dočekala taj ponedeljak,15. april, da bih sa rođacima koji imaju HBO pripremila sve za „kućni bioskop“. „Dok čekamo da Gejmotron počne, da bacimo malo oko na twitter“ Crna krila, crne vesti, često govore u pomenutoj seriji. Premda twitter ptičica baš nema crna krila, donela je u neku ruku neprijatne vesti: „U, jebote, gori Notr Dam!“ Uz sva nagađanja, da li je u pitanju ljudski nemar, teroristički napad ili nešto treće, bilo je tužno gledati. Vidimo šok na licima prisutnih i to koliko su ljudi u takvoj situaciji nemoćni. Slušamo kako ispred

Poletjeli za Njemačku, greškom sletjeli u Škotsku

Avijacija nije sektor u kome su dopuštene greške, pogotovo ne one veće jer bi posljedice mogle biti fatalne. Avioni lete po strogom rasporedu po strogo propisanim putanjama. Svako skretanje s kursa dogovara se s kontrolnim tornjem. Točno se zna tko šta radi i zašto to radi. Međutim, koliko god se trudili, ljudi uvijek tu i tamo naprave neku grešku. Upravo se to dogodilo nesretnim putnicima British Airwaysa. Na sreću rezultati greške su više smiješni nego tragični. Avion British Airwaysa po redu vožnje poletio je iz Londona za Düsseldorf. Umjesto na istok, pilot je avion usmjerio na sjever. Problem nije primijećen sve dok avion nije sletio u Edinburg, u Škotskoj. Kada se posada zahvalila putnicima i poželjela im dobrodošlicu u Edinburg, putnici su ostali

Mit bez nadzora

Temeljna priča srpskog nacionalnog identiteta jest ona o stoljetnom otporu turskoj ekspanziji i islamskim presizanjima. U središtu tog mita nalazi se boj na Kosovu, smrt kneza Lazara Hrebljanovića, Miloša Obilića, sultana Murata s cijelom jednom, tijekom stoljeća, izmaštanom nadgradnjom. Mučeništvo u prilog (pravoslavnog) kršćanstva i konačno ključna uloga u protjerivanju Turaka s Balkana predstavljalo bi opravdanje opstojnosti Srba i srpske nacije na pozornici svjetske povijesti. Ta povijesna uloga bila je „opravdanje“ za sve i svašta pa i za zadnje ratove na prostorima jugoistočne Europe. Kako to često biva ovakvi mitovi se pokazuju u konačnici otrovnima kako za zajednicu koju određuju tako i za susjede koji tu zajednicu okružuju. U uvjetima globalne civilizacije, čvrsto povezane internetskim vezama, Kosovski se mit pokazao toksičnim, na bizaran način, na

Kad bi Tuzla bila mjesto od 100 stanovnika

Fondacija tuzlanske zajednice već godinama provodi istraživanje „Vitalni znaci“ kojim proučava kvalitet života u tuzlanskoj regiji. U sklopu istraživanja Fondacija je uradila zanimljivu analizu. Prema prikupljenim podacima napravili su statistiku kako bi Tuzla izgledala da ima 100 stanovnika.  Evo šta su otkrili u Fondaciji: U Tuzli od 100 stanovnika živjele bi 51 žena i 49 muškaraca. Djece bi bilo 15, odraslih 68, a starih 17. Tri stanovnika su raseljena lica. Šestoro djece bi bilo u osnovnoj školi, a 5 u srednjoj. Samo 3 osobe bile bi učlanjene u javnu biblioteku. Njih 13 posjećuje pozorišne predstave, a 67 ima pristup internetu. Zaposlenih bi bilo 23 osobe, od čega je žena samo 8. Još 5 osoba vodilo bi svoj mali ili srednji obrt. Pozitivno je da čak

Nagrađeni heroji svojih lokalnih zajednica

U Bosni i Hercegovini najmanja cjelina organizovanja je mjesna zajednica. Ova jedinica lokalne uprave toliko je sitna da je i zaboravljena. Većina ljudi i ne zna da mjesna zajednica postoji. A zapravo se radi o jednoj od najvažnijih jedinica uprave. Mjesna zajednica najbliža je ljudima, pa samim time i problemima ljudi. Najveći broj problema može se riješiti baš u vlastitoj mjesnoj zajednici. Koliko mjesna zajednica ako ne radi svoj posao može život zagorčati, isto toliko ga može i poboljšati ako radi svoj posao. Upravo je mjesna zajednica izvor najživlje aktivnosti, pogotovo u prigradskim i seoskim sredinama. Svu onu živost koju u gradu daju pozorišta, kino dvorane i druge ustanove, može jednako tako dati i mjesna zajednica. Pokušavajući djelovati baš na razini mjesne zajednice,

Markus Zusak: Kradljivica knjiga

Kradljiica knjiga (The Book Thief) je roman koji je 2006. godine objavio Markus Zusak i smatra se najuspešnijim romanom ovog autora (ako nije najuspešniji, onda je svakako najpopularniji). Prema ovoj knjizi, 2013. godine je snimljen istoimeni film. Na početku, jedan morbidan detalj: narator u priči je Smrt, koja, s obzirom na to da je u toku Drugi svetski rat, ima posla više nego ikada (čak se i žali zbog toga u nekim delovima), a Kradljivicu knjiga posećuje čak tri puta. Međutim, ova knjiga nije preterano mračna, iako se bavi vrlo ozbiljnim temama. Ona prati odrastanje devojčice po imenu Lizel Meminger, koju, nakon što su joj roditelji odvedeni u koncentracioni logor (zbog čudne reči koju nije razumela: komunista), usvajaju Hans i Roza

Tragedija velike tuzlanske pijace  

Danas oko 11 sati i 20 minuta izgorila je velika tuzlanska pijaca, među građanima poznata jednostavno kao „Pijaca“. Sve ostale pijace imaju svoje nazive: Hametova pijaca, Pijaca u Simin Hanu, Pijaca na Brčanskoj/Mala pijaca... Samo jedna je bila „Pijaca“. Na svu sreću nije bilo ljudskih žrtava. Ali tragedija je i dalje veća nego što izgleda na prvi pogled. S velikom pijacom nije izgorila samo roba. U plamenu su nestale nade, snovi, izgorila je sigurnost, vatra je progutala živote. Nisu poginuli ljudi, na svu sreću, ali izgorjeli su njihovi životi. Sreća u nesreći jest da se požar desio danas, u utorak, a ne na pijačni dan u petak kada je na pijaci više kupaca, više prodavača i više robe. Gust crni dim zacrnio je

Kako je nastala oznaka za mir

Da li znate kako je nastala oznaka za mir? Verovali ili ne, u pitanju su semaforska signalizacija i nuklearno razoružavanje! Naime, britanski dizajner tekstila i umetnik po imenu Džerald Holtom je tokom protesta protiv upotrebe nuklearnog oružja 1958. godine osmislio ovaj simbol. Prema semaforskoj signalizaciji spojio je oznake za slovo N i za slovo D da bi se dobilo ND (nuclear disarmament = nuklearno razoružavanje), a krug simbolizuje planetu Zemlju.   Holtom nije zaštitio autorska prava za upotrebu ovog simbola jer je verovao da ideje i osećanja pripadaju celom svetu. Ovaj simbol je uskoro počeo da se povezuje sa mirom. Šezdesetih godina prošlog veka u SAD jačali su antiratni pokreti i hipi pokret, koji su počeli da upotrebljavaju ovaj simbol, a gotovo istovremeno je to

Kako tražiti posao u Bosni i Hercegovini?

Bosna i Hercegovina ima službi za zapošljavanje više nego ijedna država u okruženju. Svaki od 10 kantona ima službu za zapošljavanje, Republika Srpska ima svoju službu za zapošljavanje, Federacija BiH ima svoju službu za zapošljavanje, Brčko distrikt ima svoju službu za zapošljavanje. Iako postoji čak 13 službi za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini, sve te silne službe neće vam naći posao. Neće čak ni pokušati. Ako budete dosadni sa zapitkivanjem, možda vam čak i kažu: „Nećemo vam mi tražit posao.“ I to je brutalna istina Bosne i Hercegovine. Službe za zapošljavanje ne traže posao, ne daju prava, ne savjetuju... Njihova jedini stvaran posao je vođenje evidencije o nezaposlenima i to tako da mi ne znamo koliko stvarno ljudi ne radi. Moglo bi

Top