You are here
Home > Priroda > Ekologija > Staklenički plinovi na alarmatnoj razini

Staklenički plinovi na alarmatnoj razini

 Ispuštanje stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje i promjenu klime na alarmantnoj  su razini, upozoravaju meteorološki eksperti Ujedinjenih naroda.

Ugljen dioksid, metan i dušikov oksid daleko su iznad pred-industrijskih razina. Nema znakova da se ispuštanje stakleničkih plinova smanjuje, kaže izvještaj Svjetske meteorološke organizacije.

Posljednji put ovolika koncentracija ugljivokog dioksida u atmosferi bila je prije 3 do 5 milijuna godina kada je globalna temperatura bila 3 do 5 stupnjeva veća, a razina mora 10 do 20 metara veća nego sada, upozorio je Petteri Taalas, glavni sekretar Svjetske meteorološke organizacije.

Taalas dalje upozorava: „Znanost je tu jasna. Bez brzog smanjenja ispuštanja CO2 i drugih stakleničkih plinova, klimatske promjene imat će sve veći i nepovratan uništavajući utjecaj na život na zemlji. Mogućnosti za akciju su gotovo zatvorene.“

Razina CO2 u atmosferi popela se na 405.5 dijelova na milijun u 2017. godini, što je za 50% više nego prije industrijske revolucije.

Razina metana, moćnog stakleničkog plina odgovornog za 17% globalnog zatopljenja, sad je 2,5 puta veća nego prije industrijske revolucije. Povećanu koncentraciju metana izaziva masovan uzgoj krava, rižina polja i curenja metana iz naftnih i plinskih bušotina. Planeta također „sjedi na tempiranoj bombi“ metana koji je zarobljen na dalekom sjeveru ispod permafrosta- trajno zamrznute zemlje prekrivene grmljem. Ukoliko se globalno zatopljenje nastavi, a s njim i otapanje permafrosta, nezabilježene količine metana iscurit će u atmosferu i još više pojačati topljenje permafrosta što će opet dovesti do još većeg ispuštanja metana.

Dušikov oksid, koji također zagrijava atmosferu i uništava oznonski omotač, sada su 20% više nego prije industrijske revolucije. Oko 40% dušikovog oksida proizvodi se zbog ljudske aktivnosti poput gnojenja tla i upotrebe u industriji.

Svjetska meteorološka organizacija otkrila je i ilegalnu proizvodnju plina CFC-11. Ovaj plin zabranjen je klimatskim sporazumima jer zagrijava zemlju i uništava ozon. Ilegalno se proizvodi vjerojatno negdje u Kini i/ili Indoneziji.

U oktobru su svjetski znanstvenici upozorili da bi povećanje globalne temperature za 1,5 stupnjeva celzijusa moglo imati katastrofalne posljedice po čovječanstvo. Sadašnji klimatski sporazumi, koji su se za sad pokazali neefikasni, planiraju ograničiti povećanje temperature na 2 stupnja celzijusa.

Poseban problem jeste što CO2 ostaje u atmosferi stotinama godina, a u oceanima još i duže. Nema čarobnog štapića kojim bismo mogli ukloniti stakleničke plinove iz atmosfere i oceana čak i dan odmah danas potpuno zaustavimo njihovo ispuštanje.

UN je u svom klimatskom izvještaju u 2018. godini pronašao 9,000 gradova u 128 zemalja koji poduzimaju klimatske akcije, zajedno sa 240 regija u 40 država širom svijeta te čak 6,000 preduzeća u 120 zemalja koja su odlučila pomoći u borbi protiv globalnog zatopljenja.

Patricia Espinosa, UN-ov ekspert za klimatske promjene upozorava: „U jednu ruku, staklenički plinovi tek treba da dostignu maksimalnu razinu i države se bore da pronađu uspješan odgovor na klimatske promjene. U drugu ruku, klimatska akcija se dešava, raste i postoji volja da se uradi više. Ističem ovo jer je padati u depresiju i beznađe opasno, a to si ne možemo priuštiti.”

Klimatske promjene najteže će pogoditi siromašne zemlje, poput naših zemalja, koje nemaju novca, znanja i volje da se bore s poplavama, sušama, klizištima, olujama, šumskim požarima, podizanjem razine mora, masovnim izumiranjem živog svijeta, propašću poljoprivrede, masovnim seobama i svim drugim užasima koje donose klimatske promjene.

Zbog toga je svaka pomoć u klimatskim promjenama važna. Iako su naše zemlje relativno male, mogu pomoći i djelom i primjerom drugima. Danas je za budućnost ljudske vrste jako opasno razmišljati koliko borba protiv globalnog zatopljenja košta i tko bi je trebao platiti.

Masovno izumiranje životinjskih i biljnih vrsta uskoro bi moglo zahvatiti i ljudsku rasu. Suše, poplave i glad potaknut će milijarde ljudi na masovne seobe. Sam par stotina tisuća izbjeglica politički je uzdrmalo Europu. Izumiranje vrsta od kojih ovisimo poput pčela, riba, pšenica, voća i povrća dovest će milijarde ljudi do smrti zbog gladi. Podizanje razine mora potopit će najnaseljenije i najplodnije dijelove planete. Ljeta će postajati sve toplija, zime sve hladnije, a godina će imati sve više ekstremnih padavina kako se zbog zagrijavanja mora povećava razina vlage u atmosferi.

Ako uskoro ne zaustavimo globalno zatopljenje, u vrlo skoroj budućnosti više uopće neće biti bitno tko je trebao platiti i koliko bi koštalo. Jednostavno će biti prekasno i čitav novac ovog svijeta neće moći spasiti planetu i ljudsku rasu od katastrofalnih klimatskih promjena.

Foto: Termoelektrana u Poljskoj. Izvor: The Guardian

Dodajte komentar

  Pretplati se  
Isključi obavijesti
Top