You are here
Home > Kolumne > Turci u hrvatskim udžbenicima povijesti: 19. stoljeće (I dio)

Turci u hrvatskim udžbenicima povijesti: 19. stoljeće (I dio)

Prvi dio našeg novog velikog serijala o Turcima u Hrvatskim udžbenicima povijesti kroz povijest.

Dok su u hrvatskim zemljama u prvoj polovici 19. stoljeća u šestogodišnjem gimnazijskom obrazovanju – sedmi i osmi razred uvode se tek u poznom 19. stoljeću – koristili tek desetak udžbenika, već se početkom 20. stoljeća umnogostručila udžbenička literatura. Udžbenici se pišu i za osnovno obrazovanje. I za opetovnicu; školu za one koji nisu nastavili obrazovanje, zaposlili se ili stupili u brak organizirana je nastava  kako ne bi zaboravili čitati i pisati. Nastava je držana nedjeljom i blagdanima nakon mise.

Udžbenici iz 19. stoljeća puni su narodnih poslovica o važnosti poštovanja vjere, roditelja i vlasti, uputa za moralno ponašanje, higijenu tijela, odjeće i prostora, opisa sitnih poljoprivrednih poslova koje mogu preuzeti djeca, brojalica i narodnih priča. Neke priče prate i simpatični crteži i gravure koje potiču maštu. Dvadesetih godina dvadesetoga stoljeća naslovnice dobijaju boju i udžbenici postaju opremljeniji.

Na žalost, u pričama su Turci uvijek negativci, prevaranti i nasilnici. Tako se 1880-ih pojavljuju udžbenici povijesti u kojima se veličaju države, vladari, pape i ostali katolički moćnici dok se kršćane drugačijega obreda promatra s dozom kritike, a pripadnike islama minorizira i svrstava u malo višu hijerarhijsku razinu od naroda Afrike, Južne i Sjeverne Amerike, Australije i Dalekog istoka, za koje se rabi univerzalni pojam: divljaci.

Vjera u nadmoćnost Europljana i opravdanje za kolonijalni sustav pojavljuje se u udžbenicima povijesti na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i umalo se u svakom poglavlju ističe rasna superiornost bijelaca. Rasizam se usađivao u glavice malih Hrvata i učenika svih etnosa koji žive u Istri, Dalmaciji, Banskoj Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu te Bosni i Hercegovini.

Na hrvatskom jeziku povijest se u gimnazijama uči i u Bačkoj (Subotica, Baja, Somobor), no udžbenici su samo prevedeni s mađarskoga jezika. U zapadnoj Ugarskoj i Baranji nema gimnazija na hrvatskom jeziku, a u osnovnim školama prevladava duh Velike Mađarske, koja sotonizira Turke, ništa manje strašno od sotonizacije u hrvatskim udžbenicima. Klerikalne islamske škole u Bosni i Hercegovini su pod stalnim nadzorom školskih inspektora, zapravo cenzora koji toleriraju islam, ali su izrazito antiturski raspoloženi.

Nastavlja se…

 

Drugi dio na linku:
https://zrnosoli.com/2018/09/08/turci-u-hrvatskim-udzbenicima-povijesti-20-stoljece-ii-dio/

 

Foto: Umjetnički prikaz osmanske vojske. Izvor: Vojna povijest

2
Dodajte komentar

2 Komentari
0 Odgovori
0 Pratioci
 
Komentar sa najviše odgovora
Najaktuelnija diskusija
0 Autori komentara
  Pretplati se  
najnoviji najstariji sa najviše glasova
Isključi obavijesti

[…] Turci U Hrvatskim Udžbenicima Povijesti: 19. Stoljeće (I Dio) […]

Top